MAXPORTAL u slijedećih mjeseca dana objaviti desetak zahtjeva za provođenje inspekcijskih nadzora nad radom pravosudnih tijela i institucija kojim su prijavljene vodeće osobe i njihovi zamjenici zbog nezakonitog i nepravilnog rada, te počinjenja teških kaznenih djela pri obnašanju službene dužnosti.
O svemu su obaviještene sve nadležne i relevantne institucije, Vlada Republike Hrvatske, Ured predsjednika Hrvatskog sabora, Ured predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatski sabor – Odbor za pravosuđe i Odbor za predstavke i pritužbe, i drugi.
ORSAT MILJENIĆ – ILI PROVESTI INSPEKCIJSKI NADZOR ILI DATI OSTAVKU!
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je sukladno zakonu i nadležnosti obvezno spriječiti svaki oblik zlouporabe unutar pravosudnih tijela i institucija, izvršiti inspekcijski nadzor radi utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja, otkloniti nezakonitosti i nepravilnosti ukoliko su iste inspekcijskim nadzorom utvrđene, te poduzeti odgovarajuće mjere protiv odgovornih osoba koje su postupale protivno zakonu i propisanim procedurama, a što od strane Ministarstva pravosuđa nije učinjeno.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić dužan je dati odgovore, ili u protivnom odmah podnijeti ostavku na mjestu ministra pravosuđa Republike Hrvatske. I to odmah, prije nego nastavi pregovore o reformama sa predstavnicima MOSTA.
Početkom tjedna objavljujemo prvi u nizu inspekcijskih nadzora u kojem su prijavljene odgovorne osobe DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (Mladen Bajić, Sani Ljubičić, Borisa Koketi, Željka Pokupec i Sunčice Blažević)
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA NADLEŽNO I ODGOVORNO OSIGURATI ZAKONIT RAD PRAVOSUDNIH TIJELA I SUDOVA! 10 INSPEKCIJSKIH NADZORA ZA TOTALNO ČIŠĆENJE KRIMINALA U PRAVOSUĐU!
Medijski istupi političara prepuni su silnih obećanja kojim najavljuju nožno provođenje reformi na dobrobit građana,no bez konkretnih poteza i imena osoba koje bi te reforme provele. Još uvijek nije poznato što reforma pravosuđa podrazumijeva?
Govori se o informatizaciji pravosuđa, o uvođenju e-spisa, o ubrzanju rješavanja sudskih predmeta, bez ijedne riječi o uvođenju reda unutar pravosuđa i tijela kaznenog progona koji su osnovnim uzrokom pravne nesigurnosti i neuređenog pravnog sustava Republike Hrvatske.
Je li netko postavio pitanje odgovornosti zbog stotina milijuna kuna teških sudskih sporova koji se vode protiv države upravo zbog nezakonitog rada državnih odvjetništava i USKOK-a u pojedinim predmetima i kako je uopće moguće provesti reformu pravosuđa sa kadrovima koji štite kriminal u vlastitim redovima?
Maxportal je u posjedu 10 zahtjeva za provođenje inspekcijskog nadzora upućenih prema ministru pravosuđa Republike Hrvatske Orsatu Miljeniću u kojim se navode teški oblici povreda zakona od strane čelnih osoba DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, te njihovih zamjenika sa konkretnim dokazima i imenima osoba koje su nezakonito postupale u brojnim predmetima.
Svi zahtjevi za provođenje inspekcijskih nadzora upućeni su na znanje i nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, Hrvatskom saboru – Odboru za pravosuđe i Odboru za predstavke i pritužbe, Državnoodvjetničkom vijeću.
Unatoč nalogu predsjednika Hrvatskog sabora, saborskog Odbora za pravosuđe i Odbora za predstavke i pritužbe, te unatoč i zamolbi i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstvo pravosuđa nije se očitovalo na prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu DORH-a, USKOK-a i Vehovnog suda Republike Hrvatske štiteći time počinitelje kaznenih djela na najvišoj razini pravosudnih tijela.
Također, maxportal je u posjedu i zahtjeva za provođenjem inspekcijskih nadzora nad radom sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji su više od dvije godine držali predmete u ladicama u parničnim postupcima radi naknade štete u kojima VPS iznosi više stotina miljuna kuna čime su ispred Republike Hrvatske prouzročile štetu strankama u postupku koju sukladno čl. 105. Zakona o sudovima snosi Republika Hrvatska.
Tužbe za naknadu štete koje grupacija Fantasyland vodi protiv države i Hrvatske poštanske banke premašuju iznos od 2 milijarde kuna, a iz ispitivanja ključnih svjedoka i dokumentacije već je vidljivo da će svi pokrenuti sporovi biti okončani u korist grupacije Fantasyland.
Da je tome tako ne dvoje ni vodeći hrvatski odvjetnici i pravni stručnjaci involvirani u predmet, a o tome su iskazivali i brojni svjedoci tuženika, Hrvatske poštanske banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju koji su potvrdili nezakonito postupanje odgovornih osoba Banke i Fonda kojim je prouzročena šteta projektu Fantasyland.
Uostalom, u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske tužbe grupacije Fantasyland uvrštene su za 2015.g. kao potencijalni izdatak Centra za restrukturiranje i prodaju kao pravnog slijednika Hrvatskog fonda za privatizaciju.
U tom dokumentu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom iz listopada 2014.g. se navodi potencijalni izdatak temeljem dvije tužbe za naknadu štete, i to u iznosu od 455.796.771,53 kuna temeljem tužbe protiv CERP-a u parničnom postupku pred Općinskim sudom u Zagrebu i iznosu od 759.141.934,91 kuna u parničnom postupku protiv CERP-a pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. (tužba objavljena na našem portalu 08.10.2014.g.
Jedno je sigurno, oni koji su s pozicija moći pričinili štetu projektu Fantasyland više ne spavaju mirno. Pitanje njihove odgovornosti postavit će se najkasnije kada država bude isplaćivala naknadu pričinjene štete, a ona je enormna. A tad će odgovarat svi, i oni koji su direktno prouzročili štetu kao odgovorne osobe Hrvatske poštanske banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali i one osobe koje su ispred nadležnih tijela i njima nadređenih institucija svojim nečinjenjem propustili spriječiti činjenje daljnje štete koju u konačnici plaća država.
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA JE DUŽNO PROVESTI INSPEKCIJSKI NADZOR U PRAVOSUDNIM TIJELIMA, IDENTIČNO KAO ŠTO TO ČINI HRVATSKA NARODNA BANKA U BANKAMA!
Kao što Hrvatska narodna banka provodi kontrole i nadzore u bankama, te kako je i povodom slučaja FRANAK poslala inspekciju u banke, Ministarstvo pravosuđa je isto dužno provesti po zaprimljenim prijavama o nezakonitostima i nepravilnostima u radu pravosudnih tijela i sudova.
Zašto Ministarstvo pravosuđa ne postupa, odgovor treba dati ministar pravosuđa Orsat Miljenić, možda već na sastancima koje vodi sa predstavnicima Mosta kao ključna osoba ispred Milanovićevog tima. Reformu pravosuđa ne mogu provoditi one osobe koje su odgovorne za nered u pravosuđu. Mnogobrojni primjeri ukazuju kako je narušavanje pravne sigurnosti počinjeno od strane uglavnom istih osoba razmještenih po pravosudnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske koje predstavljaju dobro organiziranu skupinu pod kontrolom bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i novog glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana koji je bio njegov operativac sve do proljeća prošle godine kada su se uhodani državnoodvjentički i uskočki kadrovi izrotirali u kružnom toku pokušavajući zamesti trag i onemogućiti razotkrivanje višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada.
Kada na vidjelo isšplivaju nezakonitosti i nepravilnosti, odgovorne osobe prije nego što se protiv njih pokrenu postupci daju ostavke sa svojih pozicija i odlaze u odvjetničke vode kako bi u dogovoru sa svojim mentorima na čelnim pozicijama DORH-a i USKOK-a zataškali kriminal u svojim redovima i izbjegli stegovnu i kaznenu odgovarnost.
Bajićeva i Cvitanova borba protiv korupcije i kriminala svima je već dobro znana, a posljedice njihovog rada u predmetima koje su vodili već sada sa sigurnošću možemo reći rezultirat će štetom po državni proračun izraženom u stotinama milijuna kuna.
Tko im daje pravo omogućiti pljačku državne imovine uz kaznu dobrotvornog rada i guljenja krumpira, pa čak i povlasticu da ne moraju vratiti sav opljačkani državni novac. Bi li tako opraštali da kojim slučajem novac nije iz državnog proračuna, već njihov osobno. Takva praksa nije u interesu uređenog pravnog i demokratskog sustava, već upravo suprotno,
SVI ODGOVORNI ZA NERED U PRAVOSUĐU MORAJU BITI SANKCIONIRANI UZ ZABRANU OBAVLJANJA SLUŽBENE DUŽNOSTI I ZABRANU PRUŽANJA ODVJETNIČKIH USLUGA!
Ista praksa kojom se štiti i protežira nezakonit i nepravilan rad uspostavljena je i unutar državnih odvjetništava i USKOK-a koji su pod Bajićevim i Cvitanovim vodstvom ustrojeni bez ikakvih sankcija protiv državnih odvjetnika koji postupaju protivno zakonu uništavajući temeljne vrijednosti pravnog i demokratskog sustava koje bi sukladno svojoj ulozi u društvu trebali zaštititi.
Nedavno smijenjena općinska državna odvjetnica Sineva Vukušič, kao i njena kolegica županijska državna odvjetnica u Zagrebu Željka Pokupec odmah su nakon odlaska s dužnosti nastavile nesmetano obavljati odvjetničke poslove pružajući pravnu zaštitu osunjičenim i optuženim osobama koje su prethodno progonili ili zaštitili držanjem predmeta u zaključanim ladicama državnog odvjentištva.
Zar postoji netko tko bi mogao pružiti bolju pravnu pomoć optuženim i osumnjičenim osobama od Sineve Vukušić i Željke Pokupec koje su zasigurno najupućenije u te predmete. Upravo tako se profilira odvjetnička elita u Hrvatskoj. I ne samo odvjetnička, već i gospodarska. Uništi sve što je u interesu države, kako bi se zaštitio interes organizirane kriminalne skupine. Stoga i ne čudi prvo pitanje većine uglednih odvjetnika u Hrvatskoj prije preuzimanja nekog predmeta, a to je: „Oprostite, kome je raspoređen Vaš predmet?“
Očito je u pravnoj državi Hrvatskoj kakva je trenutno uspostavljena po diktatu korumpirane politike ipak najbitnije koji sudac ili državni odvjetnik vodi pojedini predmet, a ne stvarno činjenično stanje iz kojeg bi se utvrdili izgledi okončanja sudskog postupka. Ne baš optimistična činjenica koja bi dala nadu za brzu i učinkovitu provedbu reforme pravosuđa.
U predmetu „HPB Bankomat“ razotkrivene su mnogobrojne nezakonitosti i nepravilnosti u radu ne samo Sani Ljubičić, već i bivšeg i sadašnjeg glavnog državnog odvjetnika, zamjenika glavnog državnog odvjetnika Borisa Koketija, te županijske državne odvjetnice Željke Pokupec i njene zamjenice Sunčice Blaežević.
Županijskom sudu u Zagrebu i Ministarstvu pravosuđa dostavljeni su dokazi obrane u predmetu „HPB Bankomat“ koji teško terete Mladena Bajića, Sani Ljubičić, Borisa Koketija i zamjenicu županijske državne odvjetnice u Zagrebu Sunčice Blažević za počinjenje više kaznenih djela, između ostalih zlouporabe službenog položaja i ovlasti, krivotvorenja službenih isprava, uništavanja službenih spisa i sprečavanja dokazivanje, lažnog prijavljivanja kaznenog djela, iznuđivanja iskaze, itd.
Iz izvora odvjetničkih krugova involviranih u predmetu „Bankomat“ saznajemo kako je jedan od optuženih u tom predmetu sudu dostavio dokaze kako su glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, Boris Koketi i Sani Ljubičić prikrivali dokaze koji idu u prilog obrani i govore o nedužnosti okrivljenih, pa je sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu donijelo odluku kojom se ta dokumentacija ima uvrstiti u spis i po njoj ispitati predloženi svjedoci.
Sani Ljubičić kao osoba od iznimnog povjerenja bez konkretnih rezultata ali očito sa nekim drugim vrlinama poznatim glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu preuzela je mjesto Željke Pokupec kao v.d. županijska državna odvjetnica u Zagrebu. Očito je posrijedi pokušaj kontrole štete u predmetima po kojim je organizirana državnoodvjetnička skupina prijavljena.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi prema dostupnim informacijama još uvijek je zamjenik iako je već stegovno kažnjen zbog više zlouporaba kojim je oštećen proračun Republike Hrvatske o čemu su mediji već pisali, a navodno su posrijedi i zlouporabe položaja i ovlasti počinjene u slučaju „HPB BANKOMAT“ zbog krivotvorenja službenih isprava i ovjeravanja neistinitih sadržaja o čemu su prijavitelji izvijestili i državno odvjetništvo i Ministarstvo pravosuđa.
BAJIĆEVI I CVITANOVI KADROVI UHLJEBLJENI U SABORSKIM ODBORIMA, MINISTARSTVU PRAVOSUĐA I VRHOVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE!
Mladen Bajić i Dinko Cvitan najodgovornije su osobe za nered i kaotično stanje u hrvatskom pravosuđu. Pod njihovim vodstvom državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ustrojeni su kao privatna organizacija sastavljena od nekompetentnih poslušnika koji selektivnim radom štite političku i gospodarsku elitu koja je opljačkala državu. Njihovim višegodišnjim nečinjenjem, selektivnim radom i pokretanjem postupaka po političkom diktatu zanemareni su interesi države u cilju zaštite svojih pozicija i krupnog kapitala stečenog privatizacijskom pljačkom države.I lijeve i desne političke elite već dvadeset godina podređuju rad i djelovanje institucija svojim osobnim interesima u cilju apsolutne kontrole nad gospodarskim potencijalom države koji se godinama preusmjerava na interesne skupine nastale u privatizacijskoj pljački države koja i dan danas traje. Prvih osam godina mandata Mladena Bajića prožeto je nečinjenjem glavnog državnog odvjetnika koji je selektivnim pristupom držeći kaznene prijave u ladicama amnestirao kriminal i počinitelje kaznenih djela u visokoj politici, pravosuđu i gospodarskim strukturama i elitama nastalim kroz politički montiran privatizacijski proces kojim je privilegiranim strukturama u vrijeme SDP-ove i HDZ-ove vladavine omogućeno preuzimanje strateški bitnih dijelova gospodarstva.
Pod pritiskom zatvaranja poglavlja 23, 2009.-te godine pokrenuti su brojni procesi kojim bi se Europskoj uniji prikazala navodna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala koji je zahvatio sve segmente društva. No, imalo obrazovan čovjek i prosječan pravnik bi se s razlogom zapitao što je radio glavni državni odvjetnik u razdoblju od svog imenovanja do 2009.-te godine kada je zapravo počinjena najveća pljačka državne imovine kroz privatizaciju brojnih tvrtki u državnom vlasništvu?
Zar nikome nije bilo apsurdno da bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić bio osoba koja bi predano, odgovorno i stručno razotkrila kriminal u INI, Plivi, HEP-u, Croatia osiguranju i drugim tvrtkama i institucijama u kojim se kriminal višestruko multiplicirao upravo u vrijeme njegovog sedmogodišnjeg „djelovanja“ kao glavnog državnog odvjetnika?
Mladen Bajić bio je osoba od povjerenja i bivšeg premijera Ivice Račana, i bivšeg premijera Ive Sanadera na čiji rad do 2009.-te godine nije bilo nikakvih primjedbi, jer do 2009.g. nije radio ništa po pitanju sprečavanja kriminala u državi koji je metastazirao u sve segmente društva. Nečinjenje glavnog državnog odvjetnika bila je presudna referenca za produženje još jednog mandata. U tom trenutku Mladen Bajić je bio podobna osoba cijeloj političkoj strukturi koju je vrlo vješto ucjenjivao sa predmetima spremljenim u ladicama.
Josip Kregar, kao predsjednik saborskog odbora za pravosuđe bio je zadužen pripremiti
prijedlog kandidata za imenovanje glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda, te je unatoč brojnim dokazima o nezakonitom i nepravilnom radu DORH-a, USKOK-a i Vrhovnog suda oglušio se preispitati njihov rad kao čelnih osoba DORH-a i Vrhovnog suda.
Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda kao zadnja instanca Mladena Bajića na kojoj su zataškavane nezakonitosti DORH-a i USKOK-a. Neosnovano i bez dokaza podnijete optužnice koje je Županijski sud u Zagrebu odbacio, Vrhovni sud je bez pravne osnove i obrazloženja vraćao Županijskom sudu na daljnji postupak. Jedna od takvih je i predmet „HPB Bankomat“ koji se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu već sedmu godinu, ali i mnogi drugi slučajevi u kojim su također nezakonito provođene istražne radnje, te prekoračeni rokovi za podizanje optužnice.
G0rdana Klarić, pomoćnica ministra pravosuđa – bivša zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu i zamjenica ravnatelja USKOK-a instalirana je od strane bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u Ministarstvo pravosuđa, Upravu za organizaciju pravosuđa kako bi držala kontrolu nad predmetima po kojim su zatraženi inspekcijski nadzori nad radom DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kojim je i sama obnašala dužnost zajedno sa prijavljenim osobama koje su predmetom inspekcijskog nadzora.
(Početkom idućeg tjedna objavljujemo prvi u nizu inspekcijskih nadzora u kojem su prijavljene odgovorne osobe DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (Mladen Bajić, Sani Ljubičić, Borisa Koketi, Željka Pokupec i Sunčice Blažević)