U SRBIJI je dosad evidentirano 83.000 tražitelja azila, ali ih je samo 500 podnijelo zahtjev srbijanskim vlastima, izjavio je u utorak šef misije Visokog povjerenstva UN-a za izbeglice (UNHCR) u Srbiji Hans Schoder.
57 posto izbjeglica iz Sirije
Najbrojnije su izbjeglice iz ratnih zona u Siriji (57 posto), oko 25 posto iz Afganistana, na tisuće ih dolazi i iz Iraka, a većina njih samo prolazi kroz Srbiju, objasnio je Schoder.
Po njegovim riječima, najveći je pritisak je na jugu Srbije u Preševu, ali se situacija poboljšala otkad je otvoren prihvatni centar za evidentiranje u kojem izbjeglice i migranti dobivaju pomoć, hranu i upute za nastavak puta.
“Taj centar je pod velikim pritiskom, više od tisuću ljudi se evidentira svakodnevno u Preševu i u stalnoj smo suradnji s državom kako bi unaprijedili uvjete”, rekao je Schoder.
Nije želio prognozirati što će se događati idućih mjeseci, objašnjavajući da to ovisi o Grčkoj i drugim zemljama EU.
Kako prelaze granice
“Treba postojati pravni način da ovi ljudi odu u zemlje zapadne Europe, da mogu legalno prelaziti granicu, a ne ilegalno, te da im se omogući određena pravna zaštita”, sugerirao je dužnosnik UN-a i pohvalio reakcije srbijanske vlade.
“Odgovor srpske vlade je dobar, bitno je što ih Srbija prima na svoj teritorij, evidentira i pomaže izbjeglicama, omogućuje im medicinsku pomoć”, rekao je Schoder.
Govoreći o susjednoj Mađarskoj, ocijenio je da Budimpešta ima pravo podići ogradu na svom teritoriju, ali isto tako i obvezu “prema nacionalnim zakonima i međunarodnom pravu primati izbjeglice, pustiti ih na svoj teritorij i dati im zaštitu”.
“Ograde nisu rješenje, UNHCR se protivi tome… To nije nikakvo praktično rešenje i do sada se pokazalo da to ne funkcionira”, istaknuo je Schoder.
Zadnjih dana kako mogućnost dolaska u Hrvatsku spominje se ruta Beograd-Banjaluka- Cazinska krajina. Po tom scenariju beogradske vlast, u želji da se rasterete pristiska izbjeglice dio njih namjerava prebaciti u Republiku Srpsku, odakle im se preko Bihaća i meke granice otvara put u Hrvatsku, zemlju članicu EU.
Hrvatska nije u šengenskom režimu ali je za većinu izbjeglica poželjnija destinacija nego Srbija. Jesu li Hrvatske vlasti spremne na taj izazov?
MP/H/Foto:FaH
