“To je hrpa nesposobnih amatera. Uzeli su svjetsko ime Tesla, kao pokriće, i od Tesle napravili svjetsku sramotu. Uvjeravam vas da se ovdje radi o srpskoj ‘Fimi mediji’!”
Piše: Marko Marković
U Zagrebu je u svibnju 2011. godine osnovana Tesla štedna banka. Bila je to prva financijska institucija u Hrvatskoj osnovala kapitalom iz Srbije. Tadašnji dioničari su bili Fond za razvoj Vojvodine sa početnih 76 posto uloga, (kasnije smanjeno na 25,96, uz ulazak novih dioničara. a kraju 2012. godine, osim vojvođanskog Fonda za razvoj, dioničari su bili: Fond za razvoj Srbije (29,12 ), Zvijezda. Zagreb (10,78 ), Končar – elektroindustrija (9,43 ), Đuro Đaković(5,45 ), Sladorana Županja (5,39 ) i ostali dioničari (13,87).
Tesla je zamišljena kao razvojna banka koja će povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbjeglica na ratom opustošena područja u Hrvatskoj i olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih tvrtki. Projekt je iniciralo Srpsko narodno vijeće s Miloradom Pupovcem na čelu koji je postao predsjednik Nadzornog odbora banke, ali je, zbog sukoba interesa jer je saborski zastupnik, krajem prošle godine tu poziciju morao napustiti.
Iako je pompozno najavljena Tesla banka nije se snašla na hrvatskom tržištu. Budući da je riječ o političkom projektu poslovao je više kao blagajna za samoposluživanje za političke suradnike i partnere, a manje kao ozbiljna novčarska ustanova. Investicije su izostale, a kreditne linije mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Tesla banka nije vratila niti jednog izbjeglog Srbina, nije napravila niti jednu spomena vrijednu bankarsku transakciju, a nekoliko kredita koje je podijelila rijetkim sretnicima, čiji su identiteti bankarska tajna, po mnogima bi trebalo tražiti među prijateljima članova uprave.
Takvo ponašanje dovelo je do prijave malih dioničara koji su u lipnju 2013. podnijeli prijavu Hrvatskoj narodnoj banci protiv uprave Tesla banke, a zbog „nesavjesnog poslovanja, zloupotrebe položaja i sklapanja štetnih ugovora“.
– Tražit ćemo procesuiranje odgovornih za propast te financijske institucije, prije svega viceguvernera HNB-a Davora Holjevca, ali i dr. Milorada Pupovca, predsjednika NO-a Tesla banke, i svih ostalih koji su dozvolili da se banka nađe u tako teškoj poziciji, naveli su u prijavi.
HNB nije našao osnova da bilo šta poduzme, a direktor Tesla banke Zvonko Agičić je tim povodom najavio da će Fond za razvoj Srbije i Fond za razvoj Vojvodine svoje udjele prodati inozemnom kupcu. Od toga nije bilo ništa.
Tri godine četrnaestoro zaposlenih u Tesla banci grickalo je osnovni kapital, a ulagači se sada u čudu pitaju gdje su njihovi ulozi. Najavom prodaje dionica panično pokušavaju spasiti što se može. Banka je praktički u poslovnoj blokadi, većgodinu dana troši vlastiti kapital samo da bi podmirila osnovne troškove. Dosadašnji gubitak Tesla banke je 5,9 milijuna kuna. O novim investicijama i plasmanima nema više ni govora.
„Banka ostvaruje gubitak, ali to ne znači da je propala. Većinski dioničari odlučili su prodati uloge. Objavili smo pozive za prodaju dionica. Ako se u dogledno vrijeme ne prodaju, možemo očekivati i da će se banka ugasiti. Jer, ako kontinuirano ostvaruje gubitke, bolje ju je likvidirati,“ kaže Zvonko Agičić, predsjednik Uprave banke, i dodaje “da bi se banka razvila, trebao joj je minimalni početni kapital od 18 milijuna eura, a prikupilo se samo 4,9 milijuna”.
O Tesla banci kao o još jednom političkom projektu vrlo kritički govore i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Milan Rodić, predsjednik Srpske narodne stranke, kaže da je od početka bio skeptičan prema cijelom projektu, ne zato što se ne slaže s poticanjem povratka izbjeglih Srba, već zato što iza cijelog projekta stoji Milorad Pupovac.
“Neka mi netko pokaže koji su to povratnici dobili kredit i koji su postali uspješni. Nema ih, a gdje su novci završili? Ne može novac tek tako nestati. Ljudi koji dobivaju kredit su dužni ispuniti uvjete za taj kredit, što znači da su dužni ispunjavati i obveze iz tog kreditnog ugovora. Uvjeravam vas da se ovdje radi o srpskoj ‘Fimi mediji’
I ostali dioničari vrlo su kritični načinom na koji je vođena banka. Marinka Zadro, vlasnika županjske Sladorane, prozivao je Upravu i Nadzorni odbor dok mu je na čelu bio Pupovac, a njegov sin Željko Zadro razočaran je neznanjem uprave Tesla banke:
“Bila je dobra ideja da se povežu tvrtke koje rade u Hrvatskoj i Srbiji, ali na kraju je ispalo da su oni sebi podijelili plaće i ništa ih više ne zanima. Ne sumnjam u kriminal, nego je to hrpa amatera. Naprosto, to je promašaj stoljeća. Uzeti takvo jedno ime – pa Tesla je svjetski brend – i onda od tog projekta učiniti svjetsku sramotu! Strašno!- kaže za Globus Zadro.
Sladorana je u osnivanje Banke uložila dva milijuna kuna i nadaju se povratu novca:
“Nismo još ništa izgubili, ovisi kako će se stvari razvijati, ali jako sam razočaran. Danas na zadarskoj tržnici nemate domaći paradajz. Jer nema više onih ljudi koji su ga uzgajali na svojim poljima u zadarskom zaleđu. Tesla banka, primjerice, trebala je razvojno pokrenuti ta umiruća područja. Ideja dobra, brend najjači na svijetu, a sve pojeo amaterizam. Nisu oni lopovi, nego su neznalice. Najradije bih da nam vrate novce i da idemo kući Uzeti takav brend, imati podršku vojvođanske razvojne agencije, ne plasirati ništa i ne napraviti ništa, to je zbilja šteta”, razočaran je Zadro.
Slučaj Tesla bake uzburkao je političke strasti Srbiji, a još više u Vojvodini. Otvoreno govore da je riječ o kriminalu, javno prozivaju dr. Milorada Pupovca, direktora Zvonka Agičića, ali Izvršno veće Vojvodine da preko Fonda za razvoj “isisava pokrajinski novaca za potrebe političara u Srbiji i Vojvodini“.
Ismail Musabegović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, kaže da je Srbija praktički izgubila novac investiran u Tesla banku, ali da za samu Banku neka rješenje još uvijek postoje:
“Ako u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, postoji ograničenje da se ne može osnovati nova banka, onda kupovina banke samo da bi se preuzela licenca ima smisla”, navodi on i dodaje da su male šanse da Srbija kroz prodaju dionica vrati uloženi novac.
Njegova izjava bila je okidač za brojne medije da pojačaju pritisak na pokrajinske i državne vlasti u Beogradu da otvore istragu protiv odgovornih osoba zbog isisavanja novca iz državne blagajne. Otvoreno sumnjaju u dogovor vlastodržaca u Zagrebu i Beogradu o podjeli plijena: neka svako krade na svom terenu.
Dok Željko Zadro misli da nije riječ o kriminalu, nego o „gomili nesposobnih amatera“, i stručna i politička javnost u Srbiji uvjerena je da je novac izgubljen, da su ga političari i bankari kreditnim aranžmanima podijeli u uskom krugu, pa zaključuju: „Pupovac nas vesla preko banke Tesla!“
M.M. /Foto:Novi list
