Cijene električne energije u Hrvatskoj najniže su u EU-u, a ceh za to plaćaju država i HEP, rekao je u srijedu na konferenciji Jutarnjeg lista “Energetika 2023. – sigurnost opskrbe i cijene energenata” predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić.
Barbarić je podsjetio na svoju izjavu od prije godinu dana kada je rekao da je stanje dramatično i to ilustrirao podatkom da je tada na referentnoj burzi cijena megavatsata električne energije skočila na 150 eura.
Uslijedila je ruska invazija na Ukrajinu koja je dodatno poremetila energetsko tržište i cijene. Problem je nastao i zbog povijesne suše u Europi, a sve to je cijene struje dovelo do neslućenih razina od 1.000 eura krajem kolovoza.
Da se cjenovni udar ne bi prelio na građane i tvrtke Vlada je donijela dva paketa mjera, kazao je, te iznio da su prosječne prodajne cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj i dalje najniže u EU-u, a zaštićeni su i poduzetnici.
“Ali sve to ima svoju cijenu. Na razini države 26 milijardi kuna, od čega se samo na HEP odnosi šest milijardi kuna ili preračunato 800 milijuna eura”, rekao je te dodao kako je to do sada neviđeno opterećenje za poslovanje HEP-a.
Naveo je i kako je HEP krizu dočekao spreman – uz teret subvencioniranih cijena struje i grijanja, preuzeo je i tisuće kupaca drugih opskrbljivača što je dodatni financijski teret.
Neki operateri su napustili hrvatsku tržište, a drugi najavljuju poskupljenja što će stvarati novi pritisak na HEP, kazao je Barbarić dodajući kako je “izvjesno samo to da će se nastaviti velika neizvjesnost”.
Rekao je i kako nitko ne može predvidjeti trendove, no da se cijene neće vraćati na pretkrizne razine.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo važnost geotermalnih potencijala Hrvatske. Podsjetio je kako je u prosincu raspisan natječaj za geotermalna istraživanja za šest istražnih prostora.
“To je ogroman potencijal koji imamo doslovno pod svojim nogama i treba ga iskoristiti kako bismo proizvodili što više energije u Hrvatskoj”, kazao je.
Budu li istraživanja uspješna, rekao je Filipović, a nada se da hoće, to znači 400 milijuna eura novih investicija.
Rekao je i kako je sigurnost jedna od ključnih tema na razini Europskog vijeća i svih političkih razina diljem svijeta.
“Vlada je napravila sve kako građani ne bi imali nikakvih problema kada govorimo o energentima i kako bi oni bili pristupačni i po razumnim cijenama. Podzemno skladište plina u Okoliu napunjeno je na vrijeme, osigurano je da hrvatski plin ostane u Hrvatskoj i bude dostupan institucijama poput bolnica, vrtića, škola itd.”, kazao je Filipović.
Podsjetio je i kako Vlada kontinuirano intervenira u cijenu goriva pa je tako dizel najjeftiniji u okruženju.
Kada se govori o električnoj energiji podsjetio je kako je jesenskim paketom mjera ograničena cijena struje i omogućeno da građani imaju skoro 60 posto jeftinije cijene u odnosu na Sloveniju, a isto je tako kada se govori o malim i mikro poduzećima kada se komparira sa Slovenijom.
Simson: Što prije se riješiti ovisnosti o Rusiji
Povjerenica Europske komisije (EK) za energetiku Kadri Simson u video poruci je istaknula kako je ruska invazija na Ukrajinu utjecala na građane i poduzetnike te kako je plan što prije riješiti se ovisnosti o ruskoj energiji.
Ključnim je istaknula infrastrukturne projekte te navela i kako su plinska skladišta gotovo 80 posto puna te zasad nema problema s opskrbom.
No, cijene energenata su visoke i nastavlja se s naporima kako bi se olakšala situacija građanima i tvrtkama, rekla je te dodala kako Komisija priprema brojne dugoročne planove.
Prema njezinim riječima, Hrvatska ima važnu ulogu sa svojim LNG terminalom, ali i velik potencijal za iskorištavanje solarne energije.
Hina/Foto: pxll
