Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša.
Strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. No u nedostatku domaće radne snage – uvoz je jedino rješenje, a premalo radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve će više ograničavati razvoj hrvatskog građevinskog sektora, ali i gospodarstva u cjelini.
Potpredsjednica je HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj gostujući u emisiji “Studio 4” rekla je da su ispitali oko 20-ak velikih i srednjih građevinskih tvrtki koje zapošljavaju između 20 i 350 radnika, pa do najveće koja zapošljava 600-700 radnika.
– Od 2015. kada smo počeli razgovarati o uvozu radne snage, ta je rečenica bila jedna od najneprijateljskijih rečenica. Sindikati su bili strašno protiv toga, jer je na zavodu bilo jako puno nezaposlenih. Međutim, danas je situacija sasvim drugačija i strani radnik je nužnost, iako nije jedino rješenje, rekla je.
Dodala je kako je istraživanje pokazalo da naši poslodavci vole najviše domaćeg radnika.
– Strani radnik kada dolazi ima jezičnu barijeru, različite kulturološke navike, različite radne navike i njihovi praznici su nešto drugačiji nego kod naših. Pokazalo se da ti radnici, sa svojim vještinama, možda čak niti ne odgovaraju našem obimu posla i treba jako puno vremena dok se oni nauče, dok nauče baratati strojevima, nauče jezik. Tako da svi poslodavci ipak radije zapošljavaju našeg radnika, jer je njima tu obitelj i oni su tu sretni i zadovoljni. Iako se dolaskom velikog broja stranih radnika povećala naša produktivnost, istaknula je Čagalj.
Rekla je kako je 2015. broj uvezenih radnika bio nula, dok danas imamo oko 55.000 stranih radnika.
– Najviše radnika dolazi iz BiH, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije, Ukrajine, Egipta i Turske, a u zadnje vrijeme iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina.
Čagalj je rekla i kako su procedure oko uvoza radnika danas jako pojednostavljene, u odnosno na zadnjih par godina, kada je bilo gotovo nemoguće uvesti stranog radnika.
– Beskvotni sustav i to što ne trebate raditi provjeru na tržištu rada, omogućava da od 30 dana do 2-3 mjeseca uvedete radnika. Imamo dosta povika na to da pojedine policijske postaje možda imaju predugu proceduru i predugo traje, ali to su zbilja baš onako pojedinačni slučajevi gdje je veliki broj zahtjeva pa djelatnici možda niti ne stignu tako brzo sve obraditi. Međutim, moramo svi paziti koja vrsta radnika se uvozi, kome se sve dozvoljava da uđe u Hrvatsku, rekla je te dodala kako je više na strani MUP-a da radi temeljite kontrole.
– Mi još uvijek spadamo u sigurnije zemlje, a s obzirom na veliki udio turizma u našem BDP-u mislim da je potrebno da ipak tako još duže i ostanemo, istaknula je Čagalj.
Hina/Foto: HGK
