Ima li se na umu da je 2020. godine domaći javni dug eksplodirao do iznosa od 87 posto BDP-a, radi se o ogromnim pomacima na bolje! Osim Hrvatske samo je Grčka vratila javni dug na razinu iz 2019. godine.
Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja je za dvije godine uspjela spustiti javni dug ispod razine na kojoj je bio prije pandemije, piše u srijedu Večernji list.
Uoči korone hrvatski se javni dug kretao oko 71 posto hrvatskog BDP-a, a po zadnjim procjenama očekuje se da se javni dug, mjereno udjelom u BDP-u, do kraja prošle godine spustio na 69 posto hrvatskog BDP-a.
Ima li se na umu da je 2020. godine domaći javni dug eksplodirao do iznosa od 87 posto BDP-a, radi se o ogromnim pomacima na bolje za koje, među ostalima, Hrvatska može zahvaliti povratku turizma i visokoj inflaciji! Osim Hrvatske samo je Grčka vratila javni dug na razinu iz 2019. godine.
Od pet ponajboljih država po smanjenju javnog duga u prošloj godini njih četiri znatno su orijentirane na turizam, i to Grčka, Cipar, Hrvatska i Portugal, a izvan toga turističkog kruga nisko je zadužena samo Danska, čiji se javni dug kreće oko 30 posto BDP-a.
Inače, prosječni iznos javnog duga unutar eurozone kreće se oko 93 posto, a unutar Europske unije 85 posto BDP-a i ta se tema ponovo vraća na velika vrata jer Europska komisija u ožujku odlučuje što dalje po pitanju javnog duga, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Europska komisija je prošli tjedan ( 13, veljače) blago povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini te zadržala prethodnu prognozu da će inflacija ove godine usporiti na 6,5 s prošlogodišnjih 10,7 posto.
Komisija u zimskim ekonomskim prognozama procjenjuje da je hrvatski BDP prošle godine rastao 6,3 posto, da će ove godine rasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.
U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga 2022. Komisija je procjenjivala da je hrvatski BDP rastao prošle godine 6 posto, da će ove godine rasti 1 posto, a sljedeće 1,6 posto.
Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je među najvišima u EU-u, nakon Irske (12,2 posto), Portugala (6,7 posto) i Malte (6,6 posto). Prosječni rast u europodručju, prema procjenama, bio je 3,5 posto prošle godine, ove godine bi trebao biti 0,9 posto, a sljedeće 1,5 posto.
I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti među najvišima nakon Irske, Malte, Rumunjske, Cipra i Španjolske.
Hina/Foto:Ilustracija
