Agencija Standard & Poor’s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.
Standard & Poor’s je američka agencija za kreditni rejting koja objavljuje financijska istraživanja i analize o dionicama, obveznicama i robi. S&P se uz Moody’s Ratings i Fitch Ratings, smatra najvećom od tri velike agencije za kreditni rejting.
Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene.
S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.
Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.
Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva koje bi od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone, ističu u S&P-ju.
To će se nadovezati na snažan rast bogatstva u proteklim godinama i podržati stabilno usklađivanje prihoda Hrvatske s prosjekom eurozone, dodaju.
Hrvatske vlasti istodobno nastavljaju s provedbom programa reformi, koje bi zajedno sa značajnim ulaganjima, poduprtima novcem iz fonda Next Generation EU, mogla dodatno poboljšati potencijal za rast hrvatskog gospodarstva proširivanjem njegove strukture i jačanjem produktivnosti unatoč nepovoljnim demografskim trendovima.
Pozitivni izgledi signaliziraju da bi rejting ‘A-‘ u iduće dvije godine mogao biti podignut bude li ekonomska i vanjska otpornost Hrvatske kontinuirano jačala, uz podršku nastavljenih ekonomskih reformi i konsolidacije proračuna, ističu u S&P-ju.
S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od tri posto u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 posto BDP-a.
U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.
Hina/Foto: Ilustracija
