Nova hrvatska energetska strategija naziv je konferencije na kojoj se raspravlja o donošenju novog strateškog dokumenta energetskog razvoja Hrvatske te ključnim aspektima energetske budućnosti.
Na konferenciji koju je organizirao Jutarnji list sudjelovali su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović kazao je kako je hrvatska energetska strategija u izradi te da Vlada želi povećanje udjela obnovljivih izvora energije. “Na njima Hrvatska može graditi energetsku strategiju. Možemo biti europski lider u jačanju energetskog sektora”, rekao je Dobrović.
Iako je danas u prvom planu visoka cijena energije iz obnovljivih izvora u odnosu na konvencionalno proizvedenu, ta razlika nije toliko drastična pribroje li se vanjski troškovi koji rezultiraju sve većim zagađenjem i elementarnim nepogodama, dodao je.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je energetika ključna za gospodarski razvoj, ali i političku stabilnost zemlje.
“U razdoblju pred nama moramo ambicpokazati više odlučnosti u stvaranju iozne energetske politike, naglasila je te dodala kako Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje do 2050. godine. Hrvatska energetska politika morala bi pratiti zahtjeve europske energetske politke. Morala bi uvažiti velike promjene koje donosi tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema niskougljičnom.
Energetska strategija mora dokinuti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije. Morala bi prepoznati važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom”, poručila je predsjednica. Za energetsku sigurnost od posebnog je interesa izgradnja jadransko-jonskog plinovoda. Geostrateški položaj staviti u funkciju kako vlastitog, tako i energetskog razvoja EU-a”, navela je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Zauzela se za izgradnju infrastrukture na europskom smjeru sjever – jug, od Baltika do Jadrana i Crnog mora, te je istaknula da nam treba više odlučnosti u provedbi ulaganja u ključne energetske objekte, što koče populistički nastupi interesnih skupina.
Aldott: I nafta ima budućnost, Ina planira ulaganja
Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott smatra kako naftna industrija ima budućnost. Smeta mu što je pala za trećinu, poručio je. Smeta ga “usporena hrvatska birokracija”, jer “od otkrića nalazišta do eksploatacije protekne tri, četiri ili pet godina”. Komentirajući Inino poslovanje Aldott je rekao kako je prvi dio investicijskog ciklusa bio na maloprodaji, pa danas ima daleko najbolju i najveću mrežu u Hrvatskoj i drži 50-55% tržišta.
Kao drugu važnu stvar istaknuo je veleprodaju u kojoj je “bitno zadržati tržišni udjel koji je danas 70%”. Dodao je kako se Ina “zbog ekonomskih razloga želi fokusirati na jednu rafineriju, a izabrana je riječka zakoju kaže da je “veća i sofisticiranija od sisačke”. Dodao je kako do 2030. može biti isplativ još jedan investicijski ciklus u rafinerije. “Ina planira velik razvoj u naftnom biznisu – povećanje poslovanja za oko 45% u sljedećih pet godina, rekao je Altott. Ocijenio je da je u tu kompaniju u zadnjih 10 godina investirano približno 15 milijardi kuna.
HEP planira obnovu hidroelektrana
Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić istaknuo je da HEP ima projekte koje će uklopiti u nacionalnu energetsku strategiju. Prvenstveno će raditi na revitalizaciji i modernizaciji hidroelektrana u što ulaže 3,5 milijarde kuna do 2022. pri čemu će instalirani kapacitet porasti za 150 megavata, a u planu je i gradnja visokoučinkovitih kogeneracija, rekao je.
“Nove proizvodne kapacitete treba graditi oprezno, jer bi se moglo dogoditi da zbog velikih troškova gradnje konačna prodajna cijena bude iznad tržišne”, rekao je Jukić.
Dodao je da HEP priprema veliki projekt hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj s 480 megavata instalirane snage i da će u realizaciju uključiti najviše domaćih proizvođača. Jukić kaže da HEP posluje dobro, prvenstveno zbog dobrog korporativnog upravljanja te da drži 85 posto domaćeg tržišta električnom energijom od čega je najveći dio domaća proizvodnja.
