FANTASYLAND PROTIV RH: Tri presude protiv RH na Trgovačkom sudu u Zagrebu

Maxportal je već ranije izvještavao o tužbama grupacije Fantasyland protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju i Republike Hrvatske, a koji tužbeni zahtjevi su još 2019.g. iznosili više od 6 milijardi kuna zajedno sa pripadajućim kamatama, naknadama i drugim troškovima.

Maxportal je objavio i službeni audio-tonski zapis i stenogram sa službenog sastanka održanog u Ministarstvu državne imovine u siječnju 2019.g., a na kojem sastanku su predstavnici CERP-a i Republike Hrvatske zatražili grupaciju Fantasyland dostavljanje prijedloga nagodbe po tužbenim sporovima koje grupacija Fantasyland, sada već više od 8 godina vodi protiv CERP-a i Republike Hrvatske pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Prije nekoliko dana mediji su objavili kako su Vlada RH i DORH zaključili nagodbu sa američkim investitorom u iznosu nešto manjem od 300 milijuna kuna, a zbog navodne opasnosti koja prijeti Republici Hrvatskoj ukoliko bi se pokrenula arbitraža pred međunarodnim sudom za štetu koja je američkim investitorima nastala prije više od 20 godina zbog nezakonitog rada Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Za zaključiti je da za strane investitore očito ne postoji institut zastare, a zbog čega bi takav presedan uskoro trebao postati i praksa koja bi se u budućnosti primjenjivala i na ostale slične slučajeve.

A sve to neposrednom nagodbom predsjednika Vlade RH i glavne državne odvjetnice sa odabranim investitorima bez da je uopće i pokrenut bilo kakav spor protiv Fonda za privatizaciju i Republike Hrvatske pred sudom. Odluka Vlade RH da se zaključi nagodba sa američkim investitorom za navodnu štetu koja je nastala prije više od 20 godina zbog nezakonitog rada Hrvatskog fonda za privatizaciju, a za koju štetu u vrijeme zaključenja nagodbe čak nisu bili pokrenuti niti sudski sporovi od navodno oštećenih američkih investitora, otvara čitav niz mogućnosti i daljnjih manipulacija kojima će se u budućnosti sklapati slične nagodbe na štetu Republike Hrvatske i državnog proračuna.

Tako po novoj praksi koja proizlazi iz zaključene nagodbe sa američkim investitorima više nije potrebno niti da su pokrenuti sudski sporovi Fonda i Republike Hrvatske, a niti je više od pravnog značaja činjenica da se radi o šteti prouzročenoj prije više od 20 godina po kojoj je sukladno zakonu nastupila zastara prava potraživanja naknade štete.

Novom praksom dovoljno je tek zaprijetiti Vladi Republike Hrvatske podnošenjem tužbe arbitražnom sudu, a potom neposrednom pogodbom iza zatvorenih vrata sklopiti nagodbu kojom će se uz suglasnost predsjednika Vlade RH i glavne državne odvjetnice isplatiti novac iz državnog proračuna. Jamči li Hrvatska domaćim investitorima ista prava koja daje stranim, u ovom konkretnom slučaju američkim investitorima?

Koja je razlika između štete koju državna tijela i institucije prouzroče stranim investitorima od one štete koju država prouzroči domaćim investitorima?

Je li investitori iz recimo Austrije, Turske, Mađarske i slično imaju ista prava kao američki investitori koji su u Hrvatsku dosada uložili znatno manje i od austrijskih, i od turskih i od mađarskih investitora? U konačnici, ako nakon 20 godina nije nastupila zastara za pokretanje sporova i arbitraža kada je riječ o američkim investitorima  ( a kojima je šteta prouzročena od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju),  je li nastupila zastara za pokretanje odgovornosti protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju koji su ispred Fonda i Republike Hrvatske prouzročili štetu američkim investitorima?

Vladavina prava i uspostava pravne sigurnosti prioritet je bez alternative, i po pitanju gospodarstva i po pitanju opstojnosti države. A što je moguće samo pod uvjetom da zakoni vrijede jednako za sve i da se zakoni primjenjuju jednako na sve, a kao što je to propisano zakonom i zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom. U suprotnom, selektivan pristup i drugačije vrednovanje investitora, domaćih i stranih, američkih i turskih ili mađarskih, predstavljat će samo nastavak daljnje stagnacije po Republiku Hrvatsku kada je u pitanju razvoj gospodarstva te vladavina prava i pravna sigurnost.

Akoje nagodba sa američkim investitorima početak jednog sveobuhvatnog zaokreta ka uspostavi pravne sigurnosti za sve investitore u Hrvatskoj, odluka o sklapanju nagodbe je možda i opravdana. No, bez transparentnog odlučivanja i izvještavanja javnosti postoji i opravdana sumnja da su u pitanju neki drugi interesi koji baš i nisu kompatibilni sa hrvatskim interesima, a što će u skoroj budućnosti izaći na vidjelo. 

SVJEDOČENJE SNIMLJENO PRED TRGOVAČKIM SUDOM: TOMISLAV BOBAN RAZOTKRIO KRIMINAL U CERP-u I MINISTARSTVU DRŽAVNE IMOVINE  

Prije nešto manje od mjesec dana, na Trgovačkom sudu u Zagrebu donesene su tri presude protiv Republike Hrvatske, a u korist društava Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. Naime, radi se o parničnim postupcima po kojima je Republika Hrvatska podnijela tri zasebna tužbena zahtjeva protiv društava Fantazija iz grupacije Fantasyland radi naplate kamate zbog navodnog zakašnjenja u plaćanju naknade prava građenja za razdoblje kolovoz 2014.g. do 2018.g.

Trgovački sud u Zagrebu je u sva tri zasebno vođena predmeta utvrdio da su sva društva Fantazija iz grupacije Fantasyland (Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o.) uredno i bez ijednog dana zakašnjenja odmah po dostavljanju broja poslovnog računa za plaćanje naknade prava građenja uplatili sve naknade za pravo građenja u razdoblju kolovoz 2014.g. do 2018.g.

Presudama Trgovačkog suda u Zagrebu od 16. studenog 2021.g. i 25. studenog 2021.g.  u cijelosti su odbijeni svi tužbeni zahtjevi Republike Hrvatske kao neosnovani. No, ono što je posebno zanimljivo, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u predmetu posl. br. P-122/2020 sud je na zahtjev društva Fantazija zabavni park d.o.o. kojeg zastupa odvjetničko društvo „Matić i partneri“ izvršio saslušanje Slavena Čolaka ( zakonskog zastupnika društva Fantazija zabavni park d.o.o.) i Tomislava Bobana (bivšeg ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom u razdoblju 2011.g./2012.g., a koji je potom obnašao dužnosti predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i državnog tajnika u Ministarstvu državne imovine).

Ročište na kojem su dana 22. listopada 2021.g  ispitivani kao svjedoci Slaven Čolak i Tomislav Boban tonski je snimljeno uz odobrenje predsjednika suda, a na zahtjev odvjetničkog društva „Matić i partneri“ koje zastupa društvo Fantazija zabavni park d.o.o. U svom svjedočenju pred Trgovačkim sudom u Zagrebu Tomislav Boban je između ostalog izjavio da je CERP protivno zakonu godinama odbijao postupati po ugovoru o pravu građenja te da niti DUUDI ( a u kojem je Tomislav Boban obnašao čelnu dužnost predstojnika DUUDI-a) te potom niti Ministarstvo državne imovine ( a u kojem je Tomislav Boban tijekom razdoblja 2017.g.- 2020.g. obnašao dužnost državnog tajnika zaduženog za nekretnine) nikada nisu postupali niti po Ugovoru o pravu građenja niti po naplati prava građenja i rješavanju formalno pravnih pitanja vezanih uz realizaciju projekta Fantasyland, a sve to iz razloga jer je za Ugovor o pravu građenja, naplatu prava građenja i rješavanje formalno pravnih pitanja sukladno zakonu nadležan CERP a ne DUUDI i Ministarstvo državne imovine.

Tako je i sam državni tajnik Ministarstva državne imovine Tomislav Boban ( a koji je prethodno obnašao i čelnu dužnost u DUUDI-u – inače pravnom predniku Ministarstva državne imovine) pred sudom potvrdio da tijekom razdoblja listopad 2014.g. – 2020.g. nitko u Republici Hrvatskoj nije želio postupati po ugovoru o pravu građenja koji je aktivan i na snazi pa čak niti Vlada Republike Hrvatske uz čiju je suglasnost dana 24. kolovoza 2007.g. zaključen ugovor o pravu građenja.

Takav paradoks je očito moguć samo u Republici Hrvatskoj. Potpisati ugovor o pravu građenja, i to uz suglasnost Vlade RH, a potom godinama odbijati postupanje po tom ugovoru kao da isti ne postoji, apsurdno je nezakonito postupanje koje ulazi i u sferu kaznene odgovornosti.

U okolnostima kada jedan visokopozicionirani obnašatelj dužnosti ( a kao što je to u ovom konkretnom slučaju Tomislav Boban) i sam pred sudom izjavi da nitko u Republici Hrvatskoj godinama nije postupao po ugovoru o pravu građenja koji je između Fonda za privatizaciju i grupacije Fantasyland zaključen uz suglasnost Vlade RH, što se tek može očekivati po ostalim ugovorima između investitora i državnih fondova, agencija i ureda, a koji su sklopljeni bez znanja i suglasnosti Vlade RH?

Stoga i ne čudi činjenica da Hrvatska već godinama isplaćuje milijarde kuna iz državnog proračuna za raznorazne odštete prema investitorima zbog nezakonitog postupanja državne uprave, a koje nezakonito postupanje u mnogim slučajevima poput primjerice ovog o kojem je pred sudom svjedočio Tomislav Boban poprima razmjere teškog  oblika organiziranog institucionalnog kriminala na najvišoj državnoj razini.

Tomislav Boban je u svom svjedočenju pred Trgovačkim sudom u Zagrebu dana 22. listopada 2021.g. potvrdio ne samo brojna nezakonita postupanja CERP-a ( a od kojih neka od njih ulaze i u sferu kaznene odgovornosti) već je isti potvrdio i brojna nezakonita postupanja Ministarstva državne imovine ispred kojeg je Tomislav Boban obnašao dužnost državnog tajnika Ministarstva i člana Vlade RH, pa je tako između ostalog Boban pred sudom izjavio da je Ministarstvo državne imovine kao nenadležno tijelo 2018.g. uputilo  društvu Fantazija zabavni park d.o.o. i ostalim društvima Fantazija (Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o.)  dopis – pozive za plaćanje naknade po ugovoru o pravu građenja te potom i dopise – pozive za plaćanje kamata po naknadama za pravo građenja te istaknuo da je nepažnjom potpisao četiri dopisa – poziva za plaćanje ( a koji su mu od strane stručnih službi Ministarstva državne imovine podmetnuti na potpis).

Tomislav Boban je pred sudom dana 22. listopada 2021.g. izjavio i da je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu još 2017. godine ( dakle u vrijeme kada je obnašao dužnost državnog tajnika u Ministarstvu državne imovine i člana Vlade RH) iskazao da je CERP nadležan za Ugovor o pravu građenja, naplatu prava građenja i rješavanje formalno pravnih radnji vezanih uz realizaciju projekta Fantasyland, a ne DUUDI ili Ministarstvo. 

Također, u svom svjedočenju pred Trgovačkim sudom u Zagrebu dana 22. listopada 2021.g. Tomislav Boban je izjavio da se kao „nenadležno tijelo Ministarstvo uključilo 2018.g.“ te izjavio da je kao državni tajnik Ministarstva državne imovine „nepažnjom potpisao četiri obračuna kamata.“, a koji dopisi  Ministarstva sa pozivima na plaćanje naknade prava građenja i obračunima kamata su mu kao državnom tajniku Ministarstva državne imovine podmetnuti na potpis od strane odgovornih osoba iz stručnih službi Ministarstva državne imovine koje su bez njegovog znanja i odobrenja sačinile predmetne dopise – pozive za plaćanje naknade po ugovoru o pravu i dopise – pozive za plaćanje kamata po naknadama za pravo građenja, a sve to nakon što su njegove suradnice iz stručnih službi Ministarstva „popile kavu sa pravnicom iz CERP-a“.

Nadalje, u svom svjedočenju Tomislav Boban je izjavio „Ponavljam, CERP je trebao rješavati probleme odnosno poslove sa Fantazijom a iz nekog razloga to se izbjegavalo. Sve se pokušalo prebaciti na Ministarstvo. Moje suradnice popile su kavu sa pravnicom iz CERP-a, te mojom nepažnjom potpisao sam četiri obračuna kamata u odnosu na tuženika.“

Iz svjedočenja Slavena Čolaka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu dana 22. listopada 2021.g. proizlazi da u razdoblju svibanj 2014.g. pa sve do ožujka 2018.g. unatoč  opetovanim pisanim zamolbama društva Fantazija zabavni park d.o.o. i ostalih društava iz grupacije Fantasyland (Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. ) nitko nikada nije dostavio poslovni broj računa za plaćanje naknade za pravo građenja, niti CERP, niti DUUDI, niti Ministarstvo državne imovine pa čak niti Vlada Republike Hrvatske uz čiju je suglasnost zaključen ugovor o pravu građenja.

Također, i iz svjedočenja Slavena Čolaka ( a što je potvrdio i Tomislav Boban) proizlazi da su tijekom razdoblja 2014.g. – 2020.g. svi redom u Republici Hrvatskoj bez iznimke odbijali bilo kakvo postupanje po ugovoru o pravu građenja koji je aktivan i na snazi  ( a o čemu su i CERP, i DUUDI, i Ministarstvo državne imovine poslali i pisanu obavijest grupaciji Fantasyland).

Iz svjedočenja Slavena Čolaka ( a što je potvrdio i Tomislav Boban) proizlazi i da je CERP tijekom razdoblja rujan 2014.g. – 23. prosinca 2015.g. u svojim poslovnim knjigama temeljem ugovora o pravu građenja ( a koji ugovor je zaključen uz suglasnost Vlade RH) vodio ugovor o pravu građenja i otvorena potraživanja prema društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. po osnovu naknade za pravo građenja za razdoblje 01. rujna 2014.g. – prosinac 2015.g. istovremeno odbijajući društvima Fantazija dostaviti broj poslovnog računa za plaćanje naknade prava građenja, a sve to unatoč i opetovanim pisanim zamolbama društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. za dostavljanjem broja poslovnog računa za plaćanje naknade prava građenja upućenim u razdoblju svibanj 2014.g.- rujan 2015.g. i CERP-u i svim nadležnim i CERP-u nadređenim tijelima i institucijama, uključujući i Vladi Republike Hrvatske koja je dala suglasnost za zaključenje Ugovora o pravu građenja, a nakon čega su svi u Republici Hrvatskoj odbijali bilo kakvo postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno pravnih pitanja vezanih uz realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen  o čemu su i CERP, i DUUDI, i Ministarstvo državne imovine poslali i pisanu obavijest grupaciji Fantasyland.

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU OČITAO POUČNU LEKCIJU DRŽAVNOJ UPRAVI KOJA ČAK NE ZNA NITI GDJE SE NALAZI PREDMET FANTAZIJA

Iz presuda Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi kako su se društva Fantazija iz grupacije Fantasyland (Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o.) još tijekom razdoblja svibanj 2014.g. – kolovoz 2014.g. ( dakle i prije dospijeća roka za plaćanje naknada prava građenja 31. kolovoza 2014.g.) u više navrata pisanim putem obraćali i CERP-u i svim nadležnim državnim tijelima i institucijama, uključujući i Vladi Republike Hrvatske, tražeći da im se dostavi broj poslovnog računa za plaćanje naknade prava građenja.

Pod točkom 11. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi :

„Iz utuženog obračuna kamate i navoda iz tužbe proizlazi da je najstarija tražbina dospjela 31. kolovoza 2014.g., a tuženik je priložio u spis brojne dopise kojima je i od CERP-a i od drugih državnih institucija tražio brojeve računa za plaćanje predmetnih naknada pa je to prvi put učinio 19. svibnja 2014.g., zatim 24. srpnja 2014.g., 29. kolovoza 2014.g., 29. kolovoza 2014.g., što znači prije dospijeća najstarije tražbine.“ 

Pod točkom 12. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi:

„AUDIO je nakon prestanka HFP-a dostavila tuženiku izračune za plaćanje naknade i nove poslovne račune na koje su izvršena plaćanja od strane tuženika za 2011.g., 2012.g. 2013.g.“

Pod točkom 14. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi da je tuženik  Fantazija zabavni park d.o.o. i u dopisu upućenom CERP-u i Vladi RH 29. kolovoza 2014.g. ( dakle prije dospijeća najstarije tražbine) zatražio dostavljanje broja poslovnog računa za plaćanje naknade prava građenja navodeći slijedeće: 

„da li ćete vi dostaviti broj računa od CERP-a, DUUDI-a, Ministarstva financija ili nekog drugog tijela ili agencije čiji je osnivač Republika Hrvatska, isključivo je odgovornost CERP-a i CERP-u nadređenih tijela i institucija te Republike Hrvatske koja sukladno zakonu jamči za njihov zakonit rad.“

Pod točkom 15. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi:

„Tužitelj po Ministarstvu državne imovine dana 12. ožujka 2018.g. poziva tuženika na ispunjenje ugovorne obveze temeljem ugovora o osnivanju prava građenja. Dopisom od 06. travnja 2018.g. (list 1335) tužitelj dostavlja tuženiku broj računa za uplatu predmetne naknade. Dopisi su potpisani od strane državnog tajnika Tomislava Bobana. Po pozivu tužitelja tuženik je izvršio uplatu 30. travnja 2018.g. (list 1343 i 1344).“

Pod točkom 23. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi:

„… Prema čl. 25. Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske CERP je pravni slijednik AUDIO u odnosu na sva prava i obveze AUDIO, sklopljene ugovore i pokrenute sudske postupke u kojima je AUDIO jedna od stranaka.,,,“

Pod točkom 27. i 28. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi:

„…ni CERP, kojeg tuženik opravdano smatra pravnim sljednikom AUDIO-a odnosno HFP-a, niti DUUDI ne obavještavaju tuženika o Sporazumu, ne dostavljaju broj računa za uplatu naknade. Ministarstvo državne imovine tek dopisom iz ožujka 2018.g. poziva tuženika na uplatu naknade za razdoblje 2014.g. – 2017.g.“

„Iz svega navedenog sud zaključuje da tuženiku od 2013.g. do 2018.g. nije dostavljen račun za uplatu sporne naknade te zbog toga naknada nije plaćena u rokovima određenim ugovorom. Tuženik nije (do 2018.g.) obaviješten o prijenosu potraživanja s CERP-a na DUUDI. Tuženik je pokušao platiti, ali nadležne institucije nisu isto omogućile dostavom broja računa. U trenutku prvog poziva na plaćanje upućenog tuženiku od strane Ministarstva državne imovine 2018.g. s naznačenim brojem računa, naknada je plaćena od strane tuženika….,“

Pod točkom 29. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. se navodi:

„Iz citiranog sadržaja v.d. ravnatelja CERP-a Milana Dejanovića od 08. rujna 2015.g. i sadržaja iskaza svjedoka Tomislava Bobana vidljivo je da ni CERP niti DUUDI, niti njegov pravni sljednik Ministarstvo državne imovine sve do 06. travnja 2018.g. nisu dostavili tuženiku točan broj računa za uplatu predmetnih naknada prava građenja, a dopisom od 06. travnja 2018.g. tuženik je pozvan uplatiti predmetne naknade u roku od 15 dana. Tuženik je to učinio 02. svibnja 2018.g., a tužitelj nije ni tvrdio niti dokazao da je zakasnio s plaćanjem u navedenom roku od 15 dana već je smatrao da je tuženik trebao platiti naknade krajem kolovoza svake godine. Ne postoji osnovan razlog zašto to bilo koja od svih navedenih institucija nije učinila ranije nego je to učinilo Ministarstvo državne imovine, zastupano po državnom tajniku Tomislavu Bobanu, 12. ožujka 2018.g., odnosno 06. travnja 2018.g.“

U konačnici, sud pod točkom 33. obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g. navodi slijedeće: 

„Vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi (čl. 184.st.1 ZOO), a tužitelj je to nedostavljanjem računa tuženiku upravo i učinio. Državni tajnik Ministarstva državne imovine koji je u konačnici potpisao dopis kojim je tuženik pozvan na plaćanje predmetnih naknada je samo četiri odnosno pet mjeseci prije tog poziva, i to na upit CERP-a, iskazao da se taj predmet – spis po Ugovoru o pravu građenja grupacije Fantazija, uopće ne vodi u Ministarstvu državne imovine. Ako te institucije još u studenom 2017.g. nisu mogle utvrditi gdje se vodi taj predmet, logično je da to, a posebice broj računa za uplatu, nije mogao znati niti tuženik.“

Iz prethodno citiranih dijelova obrazloženja presude Trgovačkog suda u Zagrebu i više nego jasno proizlaze i razlozi zbog kojih investicija u Republici Hrvatskoj gotovo da i nema te i razlozi zbog kojih se Republika Hrvatska nalazi na samom dnu europske ljestvice kada je u pitanju vladavina prava i pravna sigurnost.

Prije nekoliko dana portal Telegram je objavio istraživanje kojim je Hrvatska, odmah iza Bugarske proglašena kao jedna od najsiromašnijih članica Europske unije. Kako stvari stoje, postoji realna bojazan da uskoro preuzmemo i vodeću poziciju ispred Bugarske ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne napravi drastičan zaokret.

Pozitivan zaokret je moguć samo uspostavom zakonitog i pravilnog rada državnih tijela i institucija te sankcioniranjem nezakonitog, neodgovornog i nesavjesnog upravljanja državnom imovinom koje već godinama koči razvoj gospodarstva. Ili u suprotnom, u narednim godinama možemo očekivati i nove milijarde kuna šteta za koje nitko neće odgovarati, a kao što je to slučaj i sa američkim investitorom s kojim je Vlada zaključila nagodbu u iznosu nešto manjem od 300 milijuna kuna zbog navodne opasnosti koja prijeti Republici Hrvatskoj ukoliko bi se pokrenula arbitraža pred međunarodnim sudom za štetu koja je američkim investitorima nastala prije više od 20 godina zbog nezakonitog rada Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Sklapati nagodbe sa američkim investitorima, a istodobno i nadalje nezakonito postupati ispred Republike Hrvatske kako je to pred Trgovačkim sudom u Zagrebu svjedočio državni tajnik Ministarstva državne imovine i član Vlade RH Tomislav Boban, ne predstavlja nikakav pozitivan zaokret ove Vlade a niti pozitivan efekt po državni proračun, već naprotiv. Nastavak daljnjeg trenda gospodarske stagnacije i novih troškova po državni proračun koji će po okončanju svih sudskih sporova protiv CERP-a i Republike Hrvatske premašiti iznos od milijardu EUR-a.

Dosadašnji model odgađanja rješavanja naslijeđenih predmeta nije se baš pokazao kao učinkovita strategija po interese Republike Hrvatske,  osobito kada se radi o predmetima po kojima je već odavno neupitan negativan epilog sudskih postupaka po Republiku Hrvatsku i državni proračun. A možda je takvo što i nečiji plan i nečiji interes, što će vrlo brzo i izaći na vidjelo.

Ako ne prije, onda za vrijeme neke nove Vlade koja će isplaćivati odštete po sudskim presudama ili sklapati nagodbe za štetu koju su prouzročili njeni prethodnici.

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-122/2020 od 25. studenog 2021. g.

 

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-118/2020 od 16. studenog 2021. g.

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-119/2020 od 16. studenog 2021. g.

D.M. /Foto: press