Kako je već i objavljeno u medijima, zbog brojnih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitih postupanja HFP-a, AUDIO, CERP-a (pravni sljednik HFP-a i AUDIO), Državnog odvjetništva i dr. te njihovih odgovornih osoba kojima je godinama onemogućavana realizacija projekta Fantasyland Šmidhen, Slaven Čolak i grupacija Fantasyland podnijeli su osam tužbi radi naknade štete pred Trgovačkim sudom u Zagrebu i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.
Sveukupna vrijednost svih sporova premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a za proteklo razdoblje od 15 godina u kojem je onemogućena realizacija projekta Fantasyland.
Predmetom sporova radi naknade štete pred Općinskim i Trgovačkim sudom su između ostalog nezakonita postupanja HFP-a koji je 2010.g., a što je i više nego zanimljivo kao tadašnji 99%-tni vlasnik HPB-a, pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru protiv grupacije Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o.) stavljajući privremene mjere i zabilježbe na nekretninama vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Šmidhen onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen.
U konačnici, svi ti sudski postupci su nakon višegodišnjeg trajanja pravomoćno okončani u korist grupacije Fantasyland.
U tom istom razdoblju 2009/2010 godine HFP je kao 99%-tni vlasnik HPB-a i ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja ( a koji ugovor je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva) podnio i više kaznenih prijava protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland te njihovih odgovornih osoba.
U tim prijavama HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak su navodili da Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor već da je vlasnik HFP; da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine; da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, da je nezakonito sklopljen ugovor o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, itd.
U konačnici, tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland, sve te prijave HFP-a odbačene su u cijelosti od strane Državnog odvjetništva kao neosnovane.
Istodobno, već više od 10 godina traju i više postupaka radi naknade štete koje je grupacija Fantasyland pokrenula protiv Hrvatske poštanske banke d.d. Naime grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013-te godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.
Maxportal je već objavio i najnoviju sudsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje.
Linić želio prodati Hrvatsku poštansku banku
Upravo taj prvi spor pokrenut 2013-te godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcuErste&Steiermärkische Bank d.d.
Naime, grupacija Fantasyland je u prosincu 2013. godine, neposredno prije dostavljanja ponuda tada zainteresiranih kupaca za kupnju 99% dionica HPB d.d. kojih su 99%-tni vlasnici bili tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatska pošta d.d., stavila zabilježbu na upravnu zgradu Hrvatske poštanske banke na adresi Jurišićeva ulica 4 u centru Zagreba kao jedno od osiguranja za naplatu spora vrijednog 658,8 milijuna kuna.
Erste&Steiermärkische Bank je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna eura i dostavila je tadašnjoj Vladi RH pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna eura i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013. godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.
Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu tada jedinog zainteresiranog kupca Erste&Steiermärkische Bank d.d., a ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je pozitivne učinke po državu i zbog činjenice da je time omogućeno HPB-u pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po hrvatski proračun u iznosu 8 milijardi kuna.
No, to nije sve. Istovremeno tijekom 200.9/2010 godine, dakle za vrijeme uprave HPB-a pod vodstvom Čede Maletića te u vrijeme kada je na čelnom mjestu HFP-a bio predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, pokrenut je i postupak tzv. „HPB Bankomat“ koji je tek prošle godine, a nakon 14 godina trajanja, okončan pred Županijskim sudom u Zagrebu oslobađajućom presudom za sve okrivljene u tom kaznenom postupku, što će zasigurno prouzročiti i daljnje enormne troškove po Hrvatsku poštansku banku i Republiku Hrvatsku.
Krešo Beljak: Hrvatska dnevno gubi 10 milijuna EUR-a
Saborski zastupnik Krešo Beljak na N1 televiziji komentirao je otvoreno pismo koje je u prosincu 2022. godine poslao premijeru Andreju Plenkoviću. U pismu je naveo i problem za koji je rekao da dugo traje, a da javnost o njemu malo zna. Za N1 je objasnio o čemu se radi. Riječ je o događaju koji je počeo još 2009. godine, kad je bio gradonačelnik Samobora.
“Naime, Samobor je nekad imao kupalište koje je ušlo u proces rušenja, traženja investitora i izgradnje modernog aquaparka. Investicija je trebala biti vrijedna oko 300 milijuna eura, tada 2009. godine. Riječ je bila o kombinaciji domaćih i stranih investitora. Ja sam razgovarao s najmanje dva investitora, ruskim i španjolskim i cijelo vrijeme mi je bilo sumnjivo što se događa, i zbog cifri koje su ogromne i situacije koja se sumnjivo otezala”, rekao je Beljak.
Kaže da je bio skeptičan, ali da su hrvatske institucije već 2010. godine pokrenule istražne radnje protiv investitora i zaustavile projekt.
“Nisam znao što se događa. Vjerujući institucijama, očekivao sam da će sud dati svoj pravorijek i da od projekta neće biti ništa. Međutim, stvari su se 2010. godine zakomplicirale. DORH i Fond za privatizaciju podnijeli su mnogobrojne prijave protiv investitora, koje su završile jednom rečenicom 2018. godine, nakon više od 8 godina, koja kaže da nije utvrđeno postojanje kaznenog djela ni protiv grupacije ni protiv odgovornih osoba”, rekao je Beljak.
“Nakon toga, investitori kontaktiraju mene, mole me da pokušamo urgirati kod tadašnjeg ministra državne imovina, Gorana Marića i premijera Andreja Plenkovića da se to pitanje riješi jer su oni u pravu. Angažirali su odvjetnike i traže izgubljenu dobit, tražili su sastanak da se to riješi.
Nakon toga su i Marić i Plenković njih pozvali da pokušaju dogovoriti nagodbu. Šteta je tada bila više od dvije milijarde kuna. Pitao sam Plenkovića što misli poduzeti. Pitao sam Marića je li upoznat s problemom, rekao je da jest, da Hrvatska to gubi i da moramo na nagodbu.
Hrvatska, Plenković i Marić, predložili su da se ide u nagodbu kad je privatni investitor predložio nagodbu, a bili su spremni otpustiti 50 posto svih potraživanja i uvjet je bio da im se dopusti da nastave projekt jer im u interesu nije bilo izvući novac nego nastaviti projekt. Nakon toga se nije dogodilo ništa.
Da stvar bude kompliciranija, iz Vlade ne da nisu pristali na nagodbu, nego se više nisu javljali. Nakon toga, privatni investitor podiže tužbe, njih ukupno 14, Vlada ne reagira, a u međuvremenu je to svakodnevno 10-ak milijuna eura veća šteta za Hrvatsku. Taj problem neće nestati”, upozorio je Beljak.
Kako su mediji već i ranije izvijestili, 2019-te godine je grupacija Fantasyland na prijedlog tadašnjeg ministra u Ministarstvu državne imovine i predsjednika Upravnog vijeća CERP-a Gorana Marića dostavila prijedlog nagodbe po tužbenim zahtjevima protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.
No do sklapanja nagodbe nije došlo što je rezultiralo i novim tužbama zbog nezakonitog postupanja HFP-a i njegovih pravnih slijednika (AUDIO i CERP) po čijim je prijavama Državno odvjetništvo protivno zakonu više od 8 godina vodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, zbog nezakonitog postupanja CERP-a i svih nadležnih i CERP-u nadređenih tijela i institucija(DUUDI, Ministarstvo državne imovine, Vlade RH,…) koji su se bez ikakve zakonske i pravne osnove tijekom razdoblja listopad 2013.g. – 2021.g. pisanim putem proglasili nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta, ITD.
Gostovanje Krešo Beljak na N1 tv možete pogledati OVDJE
Sinčić: Tužbe Fantasylanda protiv države i zlouporabe tužiteljice Sani Ljubičić
Ivan Vilibor Sinčić, najoštrije je prozvao DORH i tužiteljicu Sani Ljubičić protiv koje je podneseno čak 13 kaznenih prijava kojima joj se stavljaju na teret brojne zlouporabe počinjene pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. “HPB Bankomat”. I u fazi istrage, i pred optužnim vijećem, i pred raspravnim vijećem.
Krivotvorenje službene dokumentacije, lažno iskazivanje pred sudskim vijećem, ovjeravanje neistinitog sadržaja, skrivanje dokumentacije iz istražnih radnji, samo su neke od prijavljenih zlouporaba i nezakonitosti koje su predmetom kaznenih prijava koje su od strane Slavena Čolaka kao prijavitelja podnesene protiv bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić.
Maxportal je objavio dijelove završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. “HPB Bankomat” koji je prošle godine okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu koji je još davne 2009.g. pokrenut upravo od strane tadašnje zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić.
Ljubičić je 2015.g. postala županijska državna odvjetnica u Zagrebu s koje pozicije je kao glavna tužiteljica pokrenula slučaj “Agrokor”, a nakon čega je ista 2018.g. postala i zamjenicom glavnog državnog odvjetnika s koje pozicije je potom smještena na poziciju jedne od zamjenika Tamare Laptoš u Uredu europskog javnog tužitelja gdje kao delegirana EU tužiteljica sada vodi slučaj “Žalac”.
Sinčić je u svom javnom istupu prozvao DORH i za nezakonito vođenje istrage koja je protiv grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba protivno zakonu potrajala više od 8,5 godina, a koja istraga je pokrenuta još 2010.g. po lažnim prijavama Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovog tadašnjeg predsjednika Vedrana Duvnjaka koji je istovremeno tijekom tog razdoblja 2010.g. – 2011.g. obnašao i dužnost predsjednika NO HPB d.d. koja se tada (2010.g. – 2011.g.) nalazila u 99% vlasništvu HFP-a i Hrvatske pošte.
Ivan Vilibor Sinčić je u svom javnom istupu prozvao tužiteljicu Sani Ljubičić i za zlouporabe počinjene u predmetu “Agrokor” navodeći kako je ista “bez javnog natječaja odabrala KPMG Poljska koja se takvom revizijom i vještačenjem uopće ne bavi, niti je licencirana niti pravno ovlaštena, bira lažnog vještaka Ismeta Kamala koji uopće ne zna hrvatski jezik i koji radi izvješće koje gospođa Ljubičić svjesno podmeće kao vještački nalaz, a koji to nije.
I onda DORH takvom vještaku plaća 11 milijuna kuna više od cijene takve usluge kod ovlaštenih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj da svjedoči u kaznenom postupku. Što je to ako ne konstrukcija? Što je to ako ne zlouporaba položaja i ovlasti i organiziranje zločinačkog udruženja?”
Za novog ministra pravosuđa i glavnog državnog odvjetnika ne baš zavidno zatečeno stanje hrvatskog pravosuđa. Ali istovremeno i velik izazov za uspostavu uređene pravne države u kojoj će red, odgovornost i zakonitost u postupanju državnih i pravosudnih tijela postati pravilo, a ne tek rijetki pojedinačni slučaj.
