Hrvatska je jedna od država članica EU-a koja bi najmanje osjetila prekid isporuke ruskog plina zahvaljujući LNG terminalu na Krku, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
“Mi smo među najspremnijim zemljama u EU-uu slučaju takve situacije”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike Europske unije.
Bio je to njegov prvi sastanak na Vijeću EU-a nakon što je prije tri dana preuzeo dužnost ministra od Tomislava Ćorića. Filipović je istaknuo da je Hrvatska već povećala kapacitet LNG terminala na Krku s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina i da ga je spremna uz pomoć europskih partnera dodatno povećati.
Najavio je da će država napuniti podzemno skladište plina Okoli kako bi poboljšala sigurnost opskrbe plinom.
Filipović nije htio komentirati najave o šestom paketu sankcija EU-a protiv Rusije, koji bi mogao uključivati embargo na uvoz ruske nafte. “Ne bih htio komentirati dok se paket na objavi”, rekao je.
Očekuje se da će Komisija ovaj tjedan predstaviti šesti paket sankcija, koji bi uključivao i zabranu uvoza ruske nafte, s mogućim iznimkama za Mađarsku i Slovačku koje su najviše ovisne o nafti iz Rusije.
Donedavno je otpor uvođenju zabrane uvoza ruske nafte bio puno snažniji, a posljednjih dana sve više zemalja podražava tu ideju. Kako bi se sačuvalo jedinstvo moguće je da se Mađarska i Slovačka izuzmu od zabrane uvoza.
Do preokreta oko zabrane uvoza nafte došlo je nakon što je Njemačka, koja se dosad dosta opirala, promijenila poziciju.
“Došli smo u situaciju da možemo izdržati embargo na rusku naftu”, izjavio je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.
Rusija opskrbljuje 40 posto potrošnje plina u EU-u i 26 posto uvoza nafte. Ruski prihodi od izvoza nafte u EU znatno su veći od prihoda od prodaje plina, tako da bi zabrana uvoza nafte teško pogodila rusko gospodarstvo.
Što se tiče ruskog zahtjeva da EU-a plin plaćaju u rubljima, ministar Filipović je rekao da zemlje članice traže jasnije upute od Europske komisije.
Rusija je prošli tjedan prekinula isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj uz obrazloženje da ne pristaju plaćati u rubljima.
Moskva je zahtjevom da se plin plaća rubljima donekle uspjela podijeliti EU, jer je dio zemalja spreman prihvatiti ruski zahtjev o otvaranju računa u rubljima s kojeg bi se plaćalo za isporučeni plin. Europska komisija ističe da to predstavlja zaobilaženje sankcija koje je EU uveo protiv Rusije.
Ministar Filipović je rekao da je na sastanku ministara energetike istaknuto da bi bilo dobro pokrenuti zajedničku nabavu plina na razini EU-a kako bi se smanjile cijene toga energenta te da Hrvatska to podržava.
Na pitanje koji mu je prioritetni zakon koji će predložiti na početku mandata, Filipović je rekao da je prioritet “učiniti sve kako bi se posljedice ruske invazije na Ukrajinu što manje odrazi na naše sugrađane”. Upitan kada će podnijeti ostavku u Nadzornom odboru Ine, rekao je da je to učinio u petak.
Hina/Foto: pxll
