Horvat: Dokaže li se da je strateški partner financijski sposoban, za Uljanik ima nade

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u četvrtak je kazao da postoje dobre perspektive za restrukturiranje Uljanika, ako se dokaže da je novi strateški partner financijski sposoban te da bi u suprotnome nastao ozbiljan problem, jer vremena za osiguranje “novog života” brodogradnje u Rijeci i Puli više nema.

Uprava i Nadzorni odbor Uljanika d.d. na zajedničkoj sjednici u četvrtak odabrali su Brodograđevnu industriju Split za strateškog partnera te će s njime pristupiti zaključenju ugovora s naglaskom na njegovoj obvezi da u suradnji s Uljanikom izradi prihvatljiv i provediv program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik Brodogradilišta u što je moguće kraćem roku.

“Bude li prilike da se u tom strateškom partnerstvu obistini naša želja, a to je da dobijemo jasne verifikatore da, uz dobru želju strateškog partnera da uđe u fazu restrukturiranja, on dokaže i da je financijski sposoban za to, mislim da postoje perspektive”, izjavio je ministar Horvat novinarima u Banskim dvorima.

“Ako se u fazi izrade programa restrukturiranja ustanovi ili dobijemo jasne spoznaje da strateški partner nema financijsku sposobnost, bojim se da ćemo tada doći u jedan ozbiljni problem, jer vremena za osiguranje novog života brodogradnje u Rijeci i Puli više nema”, upozorio je Horvat.

Kako je dodao, strateški partneri (Brodosplit i Fincantieri) u ponudi tvrde da financijski to mogu podnijeti te da su podastrli financijske podatke prema kojima je riječ o solventnim kompanijama.

Kako je rekao, do trenutka u kojem strateški partner ne dokaže da ima tu sposobnost “strateško partnerstvo je potencijal s puno želja a jako malo mogućnosti”.

Odgovarajući na upit novinara, Horvat je rekao da su zajedničku ponudu dali Brodograđevna industrija Split, odnosno DIV grupa i Fincantieri i to u omjeru 70 naprema 30 posto.

Izvijestio je da se paralelno pregovara s naručiteljem novogradnje pod rednom brojem 500, a riječ je o jaružalu, za koji je država izdala jamstva od 126 milijuna eura. Upozorio je da će država to morati platiti ako se brod ne završi ili Uljanik završi u stečaju. Stoga država želi da se ta novogradnja završi, a po procjenama brodograditelja za to je potrebno oko 22 milijuna eura.

“Na koji način ćemo taj teret podijeliti sa samim naručiteljem broda predmet je pregovora za koje se nadam da će u sljedećih 10-ak dana završiti. Što god mi investirali u završetak broda, dat će nam perspektivu da ovih još 1,7 milijardu kuna o kojima vam govori ministar financija Zdravko Marić, ne da prepolovimo, nego da spasimo milijardu kuna”, ustvrdio je.

Na pitanje je li zadovoljan izborom strateškog partnera, Horvat je kazao je kako bi u ovom trenutku isključio subjektivnost iz ocjene te je poručio da je relevantan prilog ponudi, a to su financijska izvješća koja govore o statusu tih društava za 2016. i 2017. Po njegovim riječima, ona ukazuju na dobro poslovanje, što pruža nadu da bi se takvo poslovanje moglo upotrijebiti za sanaciju velikih minusa na poslovnim računima i 3. maja i Uljanika.

Na upit je li Brodosplit namjenski koristio državni novac za restrukturiranje tijekom 2017., Horvat je rekao da Ministarstvo ima monitoring kroz Hrvatsku brodogradnju – Jadranbrod, čija su godišnja izvješća dostupna javnosti.

“Ja sam siguran da je Uprava u ovih nekoliko dana  pomno analizirala sva ta izvješća. Bude li bilo kakve potrebe da se i neke druge službe uključe u analitiku prije nego se usvoji program restrukturiranja, kao i na početku 2017. kada smo radili financijski nadzor nad trošenjem sredstava i dijelom potpora u Uljaniku, mislim da nema nikakvih ustega da se na takav način ne provjeri i stanje i status brodogradilišta u Splitu”, izjavio je Horvat.

Horvat nije želio reći koliko će porezne obveznike koštati spašavanje Uljanika.

“U ovom trenutku mislim da bi bilo vrlo nekorektno i lakomisleno kada bismo mi danas iznijeli brojke”, rekao je, te dodao da današnja priča da bi restrukturiranje riječkog i pulskog brodogradilišta mogla stajati 1,2 milijarde eura nije analiza Ministarstva. Rado bih upitao one koji su iznijeli taj podataka na temelju čega je ta analiza napravljena i koji su izvori financiranja, rekao je Horvat.

Z. Marić: Za jamstva Uljaniku plaćeno 2,8 mlrd kuna

Ministar financija Zdravko Marić nije htio komentirati koliko bi moglo koštati restrukturiranje Uljanika već je ponovio koliko je do sada plaćeno po protestiranim jamstvima.

“Do sada smo platili dvije milijarde i 545 milijuna kuna u 2018. godini, a ta su se plaćanja nastavila i u 2019. godini – tijekom siječnja plaćeno je dodatnih oko 250 milijuna kuna po protestiranim jamstvima. Dakle, dolazimo do iznosa od oko 2,8 milijardi kuna, što je na tragu onoga što smo originalno procijenili kada je cijela ta kriza izbila”, rekao je Marić u izjavi novinarima u Banskim dvorima.

Na upit kako je govorio da je moguće da se u ovoj godini plati oko 1,5 milijardi kuna po državnim jamstvima za Uljanik, ministar je ponovio da od tog cjelokupnog iznosa ima jedan dio za koji i u Ministarstvu financija procjenjuju da je velika izvjesnost da će biti plaćen. No, dodaje i kako je jedan veliki brod, koji je i vrijednosno najveći, u visokoj fazi dovršenosti te se nada da će se uspjeti naći rješenje za taj broj i bar s njega skinuti jamstvo kako ne bi bilo teret poreznih obveznika.

Ministar financija nije htio komentirati neke špekulacije da strateški partneri procjenjuju da država u sanaciji Uljanika trebati sudjelovati s oko 10 milijardi kuna, kao ni procjene koje je ranije iznio ministar gospodarstva Darko Horvat da će restrukturiranje Uljanika koštati oko 800 milijuna eura od čega bi polovicu platila država.

Ne bih ulazio u razgovore i špekulacije koliko nešto košta, rekao je Marić, ponavljajući da ne voli komentirati špekulacije ili najave već da može govoriti samo o onome što je do sada plaćeno po protestiranim jamstvima i što bi eventualno po tim jamstvima moglo biti plaćeno.

Pritom je ponovio kako je prvi koji uvijek snažno zagovara da se osigura integritet državnog jamstva, da se, ako je državno jamstvo izdano, obveze po tim jamstvima moraju podmirivati i ispunjavati. Ali, s druge strane, puno puta sam rekao i da netko treba pitati zašto je toliki broj jamstava i na koji način su izdana, rekao je Marić.

MP/Hina/Foto:FaH