Iako se stekao dojam da plaće ubrzano rastu zbog nedostatka radne snage, službena statistika pokazuje da su neto i bruto plaće u studenome smanjene u odnosu na listopad. Prosječna neto plaća iznosila je 6267 kuna, 14 kuna manje nego mjesec prije.
U godinu dana plaće su porasle u svim zemljama, jedino su u Srbiji pale
U godinu dana, pak, porasla je 77 kuna ili 1,2 posto, ali uzme li se u obzir inflacija u studenome od 1,3 posto, kako navode analitičari RBA, prosječna neto plaća realno je pala 0,1 posto, piše Novac.hr.
Ipak, kada se gleda kumulativno, 11 ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, zaposleni su dobili više. Prosječne su plaće bile veće 4,9 posto u nominalnim iznosima i 3,3 posto realno. Nešto više povećane su bruto plaće, nominalno 4,9 posto, a realno 3,3 posto. Zašto je rast plaća zaustavljen?
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta vjeruje da je realni pad primanja u studenome samo privremen. Pretpostavlja da su se u tom mjesecu tvrtke suzdržale od isplata kako bi mogle isplatiti veće neoporezive naknade u prosincu, a koje je Vlada omogućila novim poreznim izmjenama krajem godine. Analitičari RBA također vjeruju da će u posljednjem mjesecu 2018. “pozitivan doprinos rastu plaća doći od izmjena u poreznom sustavu”.
Plaće su porasle u svim zemljama, jedino su u Srbiji pale
Za razliku od ostalih zemalja u okruženju, u Hrvatskoj su od početka krize plaće rasle vrlo malo, u čemu ekonomisti vide i dobru stranu, a to je povećanje konkurentnosti.
Iako se može čuti kako su pojedine zemlje u regiji posljednjih godina i pretekle Hrvatsku po visini plaća, posljednje usporedne brojke Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije pokazuju da to ipak nije tako.
Najveće bruto plaće i dalje imaju Slovenci, a slijede Hrvatska, Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, BiH i Srbija. Pritom su jedino u Srbiji, izražene u eurima, plaće danas manje nego što su bile 2008. godine.
R.I. /Foto:ilustracija
