Hrvatskoj povećan kreditni rejting za dvije razine: “Preskočili smo Italiju i Španjolsku”

Od početka pandemije korona virusa u veljači 2020. do danas, Hrvatskoj je u jednoj agenciji povećan kreditni rejting za četiri stupnja (Moody’s) i u dvije agencije (S&P i Fitch) za po tri stupnja.

Agencija Moody’s podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, uz stabilne izglede, istaknuvši “oštro” smanjenje javnog duga i kontinuirano “poboljšanje snage” hrvatskog gospodarstva” zahvaljujući reformama i ulaganjima i doseljavanju radne snage.

S obzirom na to da je još u srpnju 2022. Hrvatska bila na razini špekulativnog/neinvesticijskog rejtinga (razina Ba1), skok od 4 razine (na investicijski A3 rejting) ostvarili smo u manje od 2,5 godine. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je po Moody’s-u u tako kratkom vremenu ostvarila tako snažan skok.

Krajem prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podići ocjenu hrvatskih dužničkih papira, izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što su bili očekivali.

U petak podigli su rejting za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, signalizirajući ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.

Odluka o podizanju rejtinga “odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti značajno viša, ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga” i da taj trend “vjerojatno neće promijeniti smjer”, objasnili su u Moody’su.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao na kraju ove godine iznositi 57 posto i biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini i gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su. “Teret duga smanjio se također znatno brže no što smo bili očekivali kada smo podigli rejting Hrvatske na ‘Baa2’ u srpnju 2022.”, naglašavaju.

Novac iz EU 13 posto BDP-a

Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije. Proračunski manjak trebao bi pak poskočiti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda.

U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026. godini. Hrvatski BDP porast će ove godine po njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva zahvaljujući, između ostalog, “značajnoj strukturnoj reformi” i ulaganjima u u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i “značajno pojačanom” doseljavanju radne snage.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju, napominjući da je veći udio bilježila tek Grčka.

Primorac: Preskočil smo Italiju i Španjolsku

“Izuzetno smo sretni i ponosni što je agencija Moody’s podignula naš kreditni rejting za čak dva stupnja, odnosno na A razinu, čime su prepoznata naša postignuća koja se ogledaju u nastavku provedbe odgovorne fiskalne politike, kao i u učinkovitoj provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

S istom predanošću i odlučnošću u provedbi naših politika nastavit ćemo raditi s ciljem daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva te povećanja životnog standarda svih naših građana”, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Važno je istaknuti da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije korona virusa u veljači 2020. do danas, povećan kreditni rejting u jednoj agenciji za četiri stupnja (Moody’s) i u dvije agencije (S&P, Fitch) za po tri stupnja.

Po Moody’s-u, devet država EU trenutno imaju isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska, odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2, dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1.

Hina/Foto: pxll