Europska komisija revidirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, zasad nijedna stavka nije izbačena, ali se ispravljaju nepreciznosti i pogreške u troškovima pa iz EU dolazi milijarda kuna manje, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Kratka inventura pokazuje da je Hrvatska krenula u plan oporavka i otpornosti s 49 milijardi kuna predviđenih za reforme i investicije, a dio troškova je nakon Komisijinog češljanja pojedinih stavki “skresan” za oko milijardu kuna, navodi dnevnik.
Time se Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) zapravo približio realnosti jer je Hrvatskoj Europska unija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na raspolaganje stavila oko 6,3 milijarde eura ili 47,5 milijardi kuna.
Premijerov savjetnik i koordinator izrade NPOO-a Zvonimir Savić kaže da su zadovoljni dosadašnjim procesom jer su, unatoč tom smanjenju, “koncept plana, njegove tematske cjeline i reforme dosta sačuvani”, što nekim zemljama nije uspjelo.
Na pitanje što je konkretno smanjeno ili promijenjeno, odgovara da nijedna predviđena investicija nije izbačena nego je bilo tehničkih pogrešaka u iskazanim troškovima, a za oko 500 milijuna kuna je smanjen i ukupni iznos za poduzetnicima zanimljivu potkomponentu nazvanu “Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo”.
Za to je, naime, originalno Hrvatska predvidjela oko šest milijardi kuna kroz niz financijskih instrumenata, ali je nakon “preslagivanja i reorganizacije” troškova koji je proveden sa stručnim timom iz EK za to sada namijenjeno ukupno 5,5 milijardi kuna.
Što će to značiti za poduzetnike? Pojednostavljenje i smanjenje iznosa se odnosi uglavnom na razne financijske instrumente, a Savić kaže da su pritom ipak uspjeli povećati iznos koji će biti dostupan kroz bespovratne potpore.
Tako sada poduzetničke potpore za “tranziciju na energetski i resorno učinkovito gospodarstvo” iznose ukupno 1,9 milijardi kuna, a jednako toliko iznose i financijski instrumenti. U sklopu pak inovacija i digitalizacije gospodarstva ostale su i dalje bespovratne potpore za, primjerice, digitalizciju (206 milijuna kuna), vaučeri za digitalizaciju (70 milijuna kuna) ili za novoosnovana poduzeća (141 milijun kuna), donosi Jutarnji list.
Iz Vlade su priopćili da “informacija da ‘Hrvatskoj iz EU stiže milijarda kuna manje’ nije istinita”.
“Naknadnim usuglašavanjem s Europskom komisijom, ukupan traženi iznos iz Plana oporavka i otpornosti iznosi 48,2 milijarde kuna, što je i nadalje iznad iznosa dodijeljenog Hrvatskoj temeljem Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Smanjenje iznosa je posljedica usuglašavanja visine procijenjenih troškova kod određenih investicija, poput usklađenja tretmana PDV-a te usklađenje dopuštenih troškova”, priopćili su iz Banskih dvora.
Cijelu reakciju Vlade možete pročitate OVDJE.
Hina/Foto:gov.hr
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj