Ako se Europa ne trgne i ne poduzme nešto, riskira tehnološko zaostajanje i pretvaranje u povijesni muzej, koji će se hvaliti svojom dugom povijesti, ali koji neće moći držati korak u budućnosti.
“Europi prijeti tehnološko zaostajanje ako ne poveća proizvodnju čipova,” rekao je u europarlamentarac Karlo Ressler u petak na konferenciji za medije u Zagrebu i pozvao da se takva proizvodnja zakonski podrži.
“Preko 70 posto svih tvornica nalazi se u Aziji, a samo Tajvan s jednom kontrolira preko polovice svjetske proizvodnje čipova. Za Europu to znači polako tehnološko zaostajanje”, upozorio je Ressler (HDZ/EPP), koji je izvjestitelj Odbora za proračune Europskog parlamenta o Aktu o čipovima.
Europska komisija u veljači je predložila Akt o čipovima, sveobuhvatan skup mjera za sigurnost opskrbe, otpornost i tehnološko vodstvo EU-a u području poluvodičkih tehnologija kojime se nastoji spriječiti osjetljivost Europske unije na vanjske šokove i te pomoći u ostvarenju zelene i digitalne tranzicije.
“Cilj je ovim Aktom pokušati da Europa i Hrvatska budu konkurentne i da vodimo tu utrku ravnopravno. Moramo poticati inovacije zakonodavnim okvirima”, rekao je Ressler.
“Aktu o čipovima cilj je da europska proizvodnja s 10 posto svjetske proizvodnje naraste do 20 posto do 2030. U apsolutnim iznosima to znači da Europska unija mora svoju proizvodnju četverostruko povećati jer će se i svjetska proizvodnja i potražnja udvostručiti”, naveo je.
Glavni su elementi Akta o čipovima inicijativa Čipovi za Europu, otvaranje proizvodne linije i poboljšanje aktualnih istraživanja, razvoja i inovacija te osposobljavanje osoblja i informiranje o ekosustavu i lancu vrijednosti poluvodiča, zatim potpora za proizvodne pogone i osnivanje suvremenih tvornica te mehanizam koordinacije opskrbe između država članica i Komisije.
Za te će se potrebe mobilizirati više od 43 milijarde eura ulaganja, a prema Ressleru, treba povećati sredstva mobilizacijom sredstava privatnika.
“I sam smatram da treba povećati financiranja mobilizacijom sredstava privatnika. No ne postoji još zaokruženi zakonodavni okvir za raspodjelu sredstava”, upozorio je.
Prema njegovim riječima, “bez čipova nema digitalne tranzicije Europe”, a ona se može ostvariti korištenjem europskih sredstava
“Moramo kroz europska sredstva europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim. Bez čipova nema digitalne tranzicije, oni su diljem svijeta postali oružje geopolitičke igre. Ne smijemo biti naivni i moramo učiniti da se što više toga proizvodi u Europi.”
Nepouzdani globalni lanci opskrbe čipovima
Moderno je društvo ovisno o čipovima u svim područjima života, rekao je, a u zadnjih nekoliko godina pokazalo se da su svjetski putevi opskrbe krhki, napomenuo je hrvatski eurozastupnik.
“Poluvodiči i čipovi danas su baza tehnoloških proizvoda. Kao društvo postali smo duboko ovisni o čipovima. Omogućuju kritičnu infrastrukturu koja se danas oslanja na njih, bilo da su avioni, automobili, medicina ili bankarstvo. Bitni su za nacionalnu sigurnost i vojnu upotrebu. Zadnjih godina vidjeli smo da su globalni sustavi opskrbe i proizvodnje čipova iznimno ranjivi.”, upozorio je.
Prema njegovim riječima, “za nas u Europi i Hrvatskoj ključno je da ne dopustimo da se Europa pretvori u povijesni muzej koji bi se ponosio samo starom industrijskom tradicijom jer danas, kada se svijet sve brže mijenja, postoji opasnost da upadnemo u tu zamku”
Hina/Foto: Karlo Ressler
