Mađarska traži druge izvore nafte, Štern: Orban se dugo priprema na to

Mađarska  strepi od moguće energetske krize nakon što je Ukrajina uvela djelomičnu zabranu tranzita ruske nafte do Mađarske preko svog teritorija. Mađarska najviše od svih EU zemalja ovisi o ruskim energentima.

Odluka Kijeva da blokira naftovod najveće privatne ruske naftne tvrtke Lukoil izazvala je, stoga, zabrinutost da bi moglo doći do nestašice goriva i struje.

Mađarska je od Europske unije isposlovala izuzeće od sankcija koje je Unija uvela zemljama koje su ovisne o ruskoj energiji. Imaju vremena za pronalaženje alternativnih izvora, a hoće li jedan od njih biti Hrvatska, u RTL Danasu komentirao je energetski konzultant i bivši ministar gospodarstva Davor Štern.

Koliko bi ulogu u rješenju mađarskog problema mogla imati Hrvatska? Može li Orbanu pomoći Hrvatska i Janaf?

“Mislim da je to već i dogovoreno. Činjenica je da se Mađarska već dosta dugo na to pripremala. Svojevremeno se nedavno vodio jedan medijski rat između MOL-a, koji je mađarska nacionalna naftna kompanija u koju spada i tvrtka kćer Ina, i Janafa jer su Mađari tvrdili da su cijene uvoza nafte Janafa previsoke.

Jasno da su visoke, zato što je najjeftinija nafta ona koja dolazi cjevovodom. Čim idete morskim putem morate platiti tankere, kupiti veće količine, morate skladištiti, angažirati velika sredstva za 100-200 tisuća tona nafte. Tog kod cjevovoda nema – koliko se naruči, taj dan otvori se ventil, pusti se u rafineriju. To je za MOL dosta težak financijski udarac.”

Prije dvije godine Srbiji je bilo zabranjeno preko JANAF-a dobivati rusku naftu. To nije ista priča?

“Nije ista priča. Međutim, to se već dosta dugo priprema. Janaf inače fantastično funkcionira već pedesetak i više godina. Mogu ponosno reći da sam sudjelovao u izgradnji Janafa, ali tada su bile i druge rafinerije na području bivše Jugoslavije.

Aktivna je bila rafinerija u Slavonskom Brodu, rafinerija u Pančevu je puno više prerađivala. Sisak više ne prerađuje. Rijeka je vrlo blizu Janafa tako da ne zauzima taj transport. Ima kapaciteta. Hrvatska ima kapaciteta da za Mađarsku osigura dovoljne količine nafte u ovoj novonastaloj situaciji.”

To je zapravo prije svega politička odluka. Kažete da se pripremala godinama Što se tiče Mađara? Je li onda izgledna?

“Mislim da je definitivno izgledno, pogotovo sada. To je vanjskopolitičko pitanje Europske unije. Nisam politički stručnjak, ali vidljivo je da onog momenta kad je Orban počeo putovati samostalno, bez dogovora u okviru Europske unije sastajati se s određenim državnicima po svijetu, onda je Europska unija rekla je: ‘Sad ćemo vas malo kazniti’.

Orban je već dugo vremena zločesti dečko Europske unije, uvijek u korist Mađarske. Ali, sada je valjda došlo vrijeme da ga pokušaju na neki način smijeniti.”

Ako se ipak nešto izjalovi s Janafom, Ima li Mađarska alternativu? Može li ona za svoje potrebe nabaviti naftu, a da to nije ruska energija?

“Teško. Možda može preko Transalpskog naftovoda TAL-a, ne znam u kojem je stanju danas, koji počinje u Trstu i spojen je sa Slovačkom. Međutim, bez Janafa bi vrlo teško išlo.

Janaf vrlo dobro funkcionira i mislim da tu ne bi trebalo biti nikakvih poteškoća osim financijskih gubitaka MOL-a koji će u ovom slučaju plaćati veću cijenu za naftu koju će dobiti jer je ruska nafta bila jeftina – koštala je 60 dolara po barelu, koliko je Amerika dala krovnu cijenu za rusku naftu. Mi plaćamo naftu 80-85 dolara, a njihova je bila 60, tako da, je to još veći financijski udarac na MOL.”

Što će se to dogoditi u dogledno vrijeme? Možemo li očekivati više Mađara na hrvatskim pumpama?

“Neće se to na nas odraziti. Osim toga, na našim pumpama je i mađarski interes u dijelu pumpi koje se nalazi u rukama Ine. Na nas, naše vozače i našu opskrbu, to neće imati nikakav utjecaj. Jedino će biti dosta težak financijski udarac MOL-u koji je zadnjih godina bilježio vrlo dobre financijske rezultate u svom poslovanju.”

Spomenuli ste da je Orban odmah na početku svog, hajdemo reći, preuzimanja Europske unije počeo putovati Zelenskom, Putinu, kaže da je u mirovnoj misiji. što bi za ovu energetsku situaciju značio prestanak rata?

“Jako puno. Tu bi se za Hrvatsku dobilo puno. Činjenica je da je taj rat izazvao povećanje cijena. Mi plaćamo puno višu cijenu i za naftu i za plin nego što se prije plaćalo.

Mađarska je bila toga oslobođena i na tome im ne može nitko zamjeriti jer rade u korist svojih interesa, ali ako rat prestane, vjerujem da bi se dosta toga pozitivnoga dogodilo na energetskom planu.”

D.M: /Foto: rtl