Neki od preduvjeta za oporavak i povećanje kvalitete života na ruralnim područjima su ulaganja u digitalizaciju, razvoj infrastrukture te zdravstvenih i socijalnih usluga, rečeno je u petak u Osijeku na konferenciji “Pametna sela – EU koncept razvoja ruralne zajednice”.
Konferenciju organiziraju Osječko-baranjska županija, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova te zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak ocijenila je kako je Hrvatska među prvima u EU prepoznala koncept pametnih sela i razvija ga putem više izvora financiranja, zajedničke EU poljoprivredne politike, ali i nadogradnjom kohezijske politike.
Kao usluge koje su bitne za povećanje kvalitete života na selu s ciljem zadržavanja stanovništva Tramišak je navela digitalizaciju putem širokopojasnog pristupa internetu, dostupniju primarnu zdravstvenu zaštitu te socijalne i obrazovne usluge na selima kako bi stanovništvo na selu imalo jednaku kvalitetu života, kao i oni u urbanim sredinama.
Vrlo je bitno da tako osiguramo ujednačenu kvalitetu života, jer tada stanovništvo sa sela neće migrirati prema gradovima, već će ostajati na ruralnim područjima. Selo u Hrvatskoj promatramo kroz kontekst poljoprivredne proizvodnje, što je početno polazište, ali se na selu može razvijati i niz drugih djelatnosti što nam pokazuju primjeri razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, poručila je ministrica Tramišak.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako je Hrvatska kroz Program ruralnog razvoja nadogradila temeljne usluge na selu, ulažući u nerazvrstane ceste, projekte vodoopskrbe i odvodnje, dječje vrtiće, društveno-kulturne centre i tržnice, s čime će se, kaže, nastaviti.
Istaknula je kako su u Nacionalnom programu za otpornost i oporavak “predviđena značajna sredstva za zelenu i digitalnu tranziciju, koja se opravdano povezuju s razvojem pametnih sela”.
Nema jedinstvene definicije pametnih sela, ali stanovnicima tih područja moramo omogućiti temeljnu zdravstvenu, obrazovnu, socijalnu i poduzetničku infrastukturu, a ljudi u ruralnom prostoru moraju imati jednake – pa i bolje – uvjete života nego u urbanim područjima kako bi tamo ostali živjeti jer pametna sela ne postoje bez čovjeka i privatnog poduzetništva, poručila je ministrica Vučković
Eurozastupnik Tomislav Sokol izvijestio je kako je, nakon aktivnosti Odbora za regionalni razvoj EU parlamenta, koncept pametnih sela postao jedan od prioriteta za financiranje u idućem financijskom razdoblju EU.
Na ruralnim područjima problem demografske krize je najveći i tu moramo najviše uložiti u podizanje standarda kvalitete života, kako bi se ta područja učinila atraktivnijim za život, što je za Hrvatsku od strateškog značaja, ocijenio je Sokol.
U video-poruci sudionicima konferencije, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica podsjetila je kako su ruralna područja dom za jednu trećinu stanovništva EU i pokrivaju 70 posto teritorija, a mnoga od njih pogođena su velikim padom broja stanovnika i značajnim staranjem preostalog stanovništva.
Podsjetila je kako je Europska komisija prošli tjedan prihvatila dugoročnu viziju za ruralna područja u kojoj, uz novi pogled na budućnost tih prostora. Predlaže niz konkretnih koraka za kvalitetniju i sustavniju potporu tim područjima kako bi se učinila atraktivnima za život.
Predložili smo stvaranje “ruralnog pakta” kojim okupljamo sve razine upravljanja kako bi ostvarili zacrtane ciljeve, a popraćen je akcijskim planom za ruralna područja. On će stvoriti nove prilike za privlačenje inovativnih poduzeća, osiguravanje bolje infrastrukure i usluga te poticanje održive poljoprivrede, istaknula je Šuica.
Ministrice Tramišak i Vučković prethodno su u Osijeku obišle gradilište Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, a ministrica Vučković nakon konferencije posjetit će OPG Petra Pranjića, u baranjskom mjestu Novi Čeminac, gdje je u tijeku žetva pšenice.
Hina/Foto: facebook
