Potrošačke udruge pozvale su u petak na bojkot svih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zbog, kako navode, neopravdano visokih cijena, piše Danica.
Istodobno se povela široka rasprava o tome tko je u začaranom krugu inflacije najveći krivac: Vlada, trgovci, dobavljači ili možda božja volja. Zastupnici trgovačkog sektora istodobno tvrde kako trgovci ionako imaju male marže i u svemu su najmanje krivi.
Kolike su te marže? Naš portal ovih je dana brzinski pročešljao dostupne financijske izvještaje za 2022. i 2023. godinu (za prošlu ih još nema) i došao do zanimljivih brojki.
Za velike trgovačke lance koji posluju u Hrvatskoj uzeli smo podatke o ukupnoj prodaji robe i troškovima nabave te iste robe. Ono što smo dobili je bruto prodajna marža (ne zarada) iz koje svaki trgovac plaća sve druge troškove: plaće, najam, režije, vozni park…
Lidl i Kaufland
Lidl je ostvario maržu od 34,9 posto, što je otprilike na istoj razini kao i tijekom 2022. godine. Isti je lanac predlani imao uvjerljivo najveću neto dobit u branši – čak 56,6 milijuna eura. Sestrinska tvrtka Kaufland pak poslovala je s bruto maržom od 38 posto (nešto manje nego prethodne godine).
Drogerije
Posebno je pretprošle godine eksplodirala neto dobit riječkih Plodina: iznosila je 52 milijuna eura, što je gotovo 60 posto više! Osjetno je viša i bruto marža: predlani je bila 29 posto, a godinu prije 25,5 posto.
Trgovački lanac Pevex pretprošle godine bilježi bruto maržu od 37,3 posto, što je otprilike jedan posto niže. U Sparu je marža, ugrubo, 40-ak posto (teško ju je točno izračunati jer oni ne prikazuju gole troškove nabave robe, već u istu stavku trpaju i materijalne troškove).
Bipa dere kupce
A što reći na bruto marže lanaca drogerija?
Kraljica je austrijska BIPA koja je predlani ostvarila maržu od čak 67 posto (nešto manje nego ranije). Slijedi dm-drogerie markt s maržom od oko 53 posto (čak šest posto manje nego godinu ranije) te Müller s maržom od 44,3 posto (manja za 2 posto).
M.M. /Foto: Ilustracija
