U Kaptol Boutique Cinema predstavljena je nova knjiga Velimira Šonje u nakladi Ekonomskog laba – Euro u Hrvatskoj: za i protiv.
Knjigu je predstavio dr. Vuk Vuković, a u panel raspravi uz Vukovića i Šonju sudjelovali su i prof. dr. Marijana Ivanov te prof. dr. Josip Tica s EFZG te doc. dr. Kristijan Kotarski s FPZG.
Šonje je istaknuo da uvođenje eura nije samo ekonomsko, nego i političko pitanje, ali se o njemu premalo javno raspravlja uz učešće stručne javnosti. Stručne i političke teme susreću se na pitanju odlučivanja u eurosustavu: na primjer, domaćoj javnosti je malo poznato da će hrvatski guverner, kada će glasovati na Upravnom vijeću Europske središnje banke (ECB), imati glas jednake težine kao i svi ostali guverneri i šest članova Izvršnog odbora Europske središnje banke.
Ta malo poznata činjenica pokazuje kako je ECB jedna od europskih institucija u kojima postoji visok stupanj ravnopravnosti zemalja članica.
Predstavljanje knjige održano je na 25 godišnjicu hrvatske valute – kune, u čijem je stvaranju sudjelovao i autor knjige, kao jedan od ko-autora stabilizacijskog programa iz 1993. godine. Šonjina je glavna teza da euro nije nametnuta, «umjetna» valuta, već je nastala kao rezultat logične ekonomske i financijske evolucije. Monetarne asocijacije i aranžmane u Europi pratimo već 150 godina od Latinske monetarne unije, a Hrvatska ima dugu tradiciju otvorenosti i korištenja stranih valuta, zbog čega vlastita valuta nije mogla poprimiti karakteristike kakve imaju dolar ili jen.
«Valutna pitanja se ne mogu svesti na modele u udžbenicima – treba ih razmatrati u kontekstu povijesti, veličine i drugih karakteristika konkretnih zemalja o kojima raspravljamo.», istaknuo je Šonje.
Knjiga Euro u Hrvatskoj: za i protiv kroz sedam poglavlja objašnjava povijesnu evoluciju monetarnog sustava u Europi i hrvatskog monetarnog sustava, te upoznaje čitatelja s argumentima za i protiv uvođenja eura u Hrvatskoj. Autor ujedno propituje Eurostrategiju Vlade i HNB-a, dopunjuje ju razmatranjem mehanizama odlučivanja u Europskoj središnjoj banci i ulogom deviznih rezervi nakon uvođenja eura. Knjiga je pisana za širu zainteresiranu publiku, sadrži devet tablica i devetnaest grafikona, i pomoći će zainteresiranima da proniknu dublje u valutna pitanja i donesu informirani vlastiti sud o tome isplati li se Hrvatskoj uvesti euro ili ne.
Autor inzistira na jasnoj tezi ili za ili protiv, te smatra da nemaju smisla kompromisne političke konstrukcije poput one koja kaže „da ali još nismo spremni“, no sudionici u raspravi dotakli su se i otvorenih pitanja nedovršene konstrukcije europodručja.
Otvorena pitanja proizlaze iz činjenice da monetarna unija u Europi nije ujedno i fiskalna unija, a fiskalna pravila postavljena su vrlo rigidno, što postavlja dvije vrste pitanja: hoće li sve zemlje imati dovoljan manevarski prostor da fiskalnom politikom odgovore na izazov neke sljedeće krize, i neće li anti-EU pokreti u rigidnim fiskalnim pravilima pronalaziti alibi za napade na institucije Unije što će voditi njihovoj destabilizaciji?
I knjiga i rasprava su pokazale da se s detaljima funkcioniranja zajedničkih institucija tek trebamo bolje upoznati.
Iako se dr. Vuk Vuković se smatra jednim od boljih hrvatskih ekonomista mlađe generacije, doktorant je s Oxorda, a u procjenama izbornih rezultata pred Euro izbore toliko se ispromašivao ( oko 62 posto) da čak prozvan Ilijom Sivonjićem, po onom nogometašu Dinama koji je postao simbol nemogućih promašaja.
R.I. /Foto:press
