Hrvatski građani su plin platili 642 milijuna eura manje od tržišne cijene, izjavila je za Sabina Škrtić, članica uprave ENNA grupe (Energia Naturalis) u čijem sastavu je PPD, najveći domaći i jedan od najvećih trgovaca plinom u ovom dijelu Europe.
Sabina Škrtić u razgovoru za Jutarnji list procjenjuje kako se skladišta plina u Europi za iduću sezonu grijanja pune dobro, ali upozorava kako na cijene utječu i drugi čimbenici.
Članica Uprave ENNA grupe osvrnula se i na novu Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i novim tarifnim stavkama za opskrbu plinom, te ustvrdila kako se prema staroj metodologiji trošak nabave plina za tekuće razdoblje računao na temelju prosječnih cijena na najlikvidnijoj burzi, onoj u Nizozemskoj, TTF-u, u prethodnom razdoblju.
“I to bez obzira koliko plin košta u tom razdoblju. To je za građane u posljednje dvije godine bilo odlično, jer su plaćali jednu od najnižih cijena plina u Europi, dok su cijene na burzama ludovale. Građani su platili plin čak pet milijardi kuna ispod realne tržišne cijene. Razliku u propisanoj i nabavnoj cijeni plina iznijeli su opskrbljivači i to ih je jako iscrpilo.
HERA je novom metodologijom , koju je donijela kasno, nakon što su opsrkbljivači već nabavili plin za iduću sezonu, spustila cijenu plina značajno ispod cijene po kojoj je plin već kupljen. Iako je to za građane odlično, jer će i dalje plaćati jeftiniji plin, opskrbljivače je dovelo u nezavidnu poziciju jer su plin kupili po dvostrukoj višoj cijeni nego što će ga morati prodavati. Na to smo upozorili tijekom javne rasprave.
U elektroenergetskom sektoru našlo se dobro rješenje, opskrbljivači imaju pravo na povrat naknade kako bi nadoknadili financijske gubitke. Zašto se isti model ne bi koristio i u plinskom sektoru”, pita se članica uprave ENNA grupe.
Škrtić posebno upozorava na novi način izračuna cijene plina u javnoj usluzi i poslovnom odnosu PPD-a s Gradskom plinarom Zagreb. Naime, pojašnjava Škrtić, plin koji Gradska plinara Zagreb – Opskrba (GPZO) prodaje građanima dijelom kupuje i od PPD-a.
Protekle dvije godine bile su iznimno teške u energetskom sektoru, a posebno opskrbljivačima u obvezi javne usluge. PPD u ovom trenutku ima nekoliko važećih ugovora iz kojih proizlaze obveze koje uredno izvršava. I mi i GPZO smo taociji nejasnog regulatornog okvira i problema u zastoju likvidnosti.
GPZO je tijekom krize, dodaje, za isporučeni plin platio ukupno 324 milijuna eura manje od tržišne cijene, a sva kućanstva u Hrvatskoj platila su plin čak 642 milijuna eura manje od tržišne cijene.
“Jasno je iz toga da je upravo PPD iznio velik dio plinske krize na svojim leđima. PPD je bio jamac sigurnosti opskrbe Hrvatske. Poteškoće s naplatom GPZO počele su u prosincu 2021. Teret dugovanja GPZO-a često nosi PPD, a problemi s plaćanjem su nastavljeni.
GPZO-u ponovno potkraj 2022., kao što smo to i ranije činili, nudimo izlaz iz ugovora, no to ne prihvaćaju i tvrde kako je njihovo poslovanje stabilno i poboljšano i da očekuju poslovanje s dobiti.
U međuvremenu je postalo jasno kako će GPZO ipak naći u problemima i da su ostali zarobljeni u ugovorima koje nisu pravodobno htjeli ni raskinuti niti revidirati. Prema GPZO-u s naše strane je u tom razdoblju otišlo čak 60 dopisa u cilju izbjegavanja i razrješenja situacije u kojoj se GPZO sada našao, a to je situacija s više stotina milijuna kuna duga”, naglašava Sabina Škrtić.
M.M. / Foto: pxll
