Slijedi li krah HPB-a? Vrhovni sud prihvatio reviziju grupacije Fantasyland u sporu protiv HPB-a većem od 100 milijuna eura

Grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013-te godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.

Upravo taj prvi spor pokrenut 2013-te godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao posljednje  banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcuErste&Steiermärkische Bank d.d.

Naime, grupacija Fantasyland je u prosincu 2013.-te godine, neposredno prije dostavljanja ponuda tada zainteresiranih kupaca za kupnju 99% dionica HPB d.d. kojih su 99%-tni vlasnici bili tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatska pošta d.d., stavila zabilježbu na upravnu zgradu Hrvatske poštanske banke na adresi Jurišićeva ulica 4 u centru Zagreba kao jedno od osiguranja za naplatu spora vrijednog 658,8 milijuna kuna.

Upravo tadašnja blokada imovine Hrvatske poštanske banke koju je izvršila grupacija Fantasyland 2013-te godinerezultirala je odustajanjem OTP Banke od dostavljanja ponude za kupnju HPB-a, a Erste&Steiermärkische Bank d.d. koja je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna EUR-a, dostavila je tadašnjoj Vladi Republike Hrvatske pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna EUR-a, i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013-te godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.

Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu tada jedinog zainteresiranog kupca Erste&Steiermärkische Bank d.d., a što se, sada slobodno možemo reći, pokazalo i više nego opravdanom i mudrom odlukom.

Naime, ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je pozitivne učinke po državu i zbog činjenice da je time omogućeno HPB-u pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po hrvatski proračun u iznosu 8 milijardi kuna.

Iako je HPB ostala u većinskom vlasništvu države upravo zahvaljujući grupaciji Fantasyland koja je 2013-te godine izvršila blokadu njene imovine a nakon čega je Hrvatska poštanska banka od strane Vlade RH pod vodstvom Andreja Plenkovića proglašena i strateškom tvrtkom, sada je sasvim očito da slijedi novo turbulentno i neizvjesno razdoblje po HPB u kojem će na naplatu stići i svi stari grijesi bivše uprave pod vodstvom Čede Maletića u čije vrijeme su i počinjene nezakonitosti koje su predmetom više tužbenih zahtjeva protiv Hrvatske poštanske banke.

Tome u prilog govori i najnovija sudska odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje.

No, to nije i jedini spor koji je grupacija Fantasyland pokrenula protiv Hrvatske poštanske banke.  Pred sudovima je u tijeku i više drugih postupaka protiv Hrvatske poštanske banke čija je vrijednost sporova izražena u milijunima, odnosno desecima milijuna EUR-a.

Predmetom tužbenog zahtjeva protiv HPB-a po kojem je Vrhovni sud RH prihvatio reviziju grupacije Fantasyland je između ostalog kršenje ugovornih i zakonskih obveza od strane HPB-a koji je tijekom razdoblja 2010.g. -2012.g. izradio više sporazuma, ugovora i nagodbi koji su dostavljeni grupaciji Fantasyland na suglasnost, a nakon što je na zahtjev HPB-a grupacija Fantasyland izdala HPB-u suglasnost na te sporazume, ugovore i nagodbe koji su izrađeni i predloženi od strane HPB-a te potom na zahtjev HPB-a sukladno ugovorenom i izvršila plaćanja u korist HPB-a u milijunima kuna, Hrvatska poštanska banka odbijala je postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama kao da isti nikada nisu sklopljeni, sve to protivno odredbama čl. 247, čl. 248., čl. 252 st. 1., čl. 253. st. 1., čl. 262. i čl. 293. Zakona o obveznim odnosima.

Naime, člankom 262. Zakona o obveznim odnosima propisanoje da je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavuponuđenika da prihvaća ponudu, a i kad ponuđenik pošaljestvar ili plati cijenu, te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranihstrana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu, itd.

Predmetom tog istog tužbenog zahtjeva protiv HPB-a i revizije grupacije Fantasyland koju je prihvatio Vrhovni sud Republike Hrvatske je između ostalog i „nezakonito postupanje HPB d.d. koji je dana 27. travnja 2012.g. prodao nekretnine pod zalogom Banke procijenjene vrijednosti 2.154.915 EUR-a za iznos manji od 100.000 kuna, a sve to unatoč činjenici da su te nekretnine kao sredstvo osiguranja sastavnim dijelom Ugovora o nagodbi od 22.03.2012.g. zaključenog između Fantazija projekt d.o.o. i HPB d.d. koji je bio aktivan i na snazi do dana 30.09.2012.g., te sukladno tom Ugovoru o nagodbi od 22.03.2012.g. HPB d.d. nije imao niti ugovorno niti zakonsko pravo voditi ovršne postupke i prodavati imovinu pod teretom banke za vrijeme trajanja tog ugovora, što je po društvo Fantazija projekt imalo za posljedicu nemogućnost realizacije zaključenih Sporazuma i Ugovora, a nakon čega su uslijedila i daljnja kontinuirana nezakonita postupanja HPB d.d. tijekom razdoblja travanj 2012.g. – 2024.g. kojim je onemogućeno ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizacija zaključenih ugovora o financiranju izgradnje projekta Fantasyland Šmidhen čime je nastala enormna materijalna šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.“

Naime, presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2589/2013 od 1. veljače 2018. godine odbijeni su tužbeni zahtjevi grupacije Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.g. pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna.

Temeljem podnesene žalbe grupacije Fantasyland i umješača B. Š., presudom Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-1911/2018 od 14. svibnja 2020. godine djelomično je preinačena a djelomično potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 1. veljače 2018. godine. Grupacija Fantasylandje 2020. godine podnijela Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije po kojem je Vrhovni sud donio rješenje broj Revd-2629/2020-4 od 27. listopada 2020. godine kojom je grupaciji Fantasyland dopušteno podnošenje revizije.

U konačnici, Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj: Rev-141/2021 od 21. veljače 2024. godine prihvatio reviziju grupacije Fantasyland protiv presude Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-1911/2018 koja je tom odlukom Vrhovnog suda ukinuta.

Vrhovni sud pod točkom 12.5. i 12.6. obrazloženja svoje odluke navodi kako su od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u vezi članka 375. st. 1. ZPP-a te bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11 ZPP-a. U obrazloženju odluke Vrhovnog suda RH navodi se između ostalog da je predmet postupka zahtjev tužitelja za naknadom štete nastale povredom ugovornog odnosa sa tuženicom.

Nadalje se u obrazloženju odluke Vrhovnog suda RH navodi:

„U tom smislu tužitelji tijekom postupka i u žalbi iznose da su sa tuženicom u pravnom odnosu temeljem nekoliko pravnih poslova. Tako su se pozivali na sporazum od 29. listopada 2010. koji da je predložen od strane tuženice i prihvaćen od strane tužitelja te po kojem da su izvršili određena plaćanja ali da tuženica po istom nije postupila.

U tom su smislu u žalbi tvrdili da se takav sporazum ne može podvesti pod pregovaranje pozivajući se na odredbu čl. 253. st. 1. i 262. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 i 41/08, dalje: ZOO koji je važio u to vrijeme), već da je primjenom tih odredaba ZOO-a isti sklopljen. Nadalje, tvrdili su u žalbi i da je na isti način sklopljen i ugovor o nagodbi od 8. rujna 2011.

Konačno, tvrdili su u žalbi da je za vrijeme trajanja ugovora o nagodbi od 22. ožujka 2012. tuženica prekršila obveze iz istoga jer da je protupravno otuđila nekretninu u Velikim Zdencima i to po znatno nižoj cijeni od njezine procijenjene vrijednosti. Uz to, u žalbi posebno osporavaju činjenična utvrđenja i pravne zaključke suda prvoga stupnja o tome da takav pravni odnos temeljem tih pravnih poslova nije postojao te da je postojao samo pravni odnos iz ugovora o nagodbi od 22. ožujka 2012. jer da je ista potpisana.

To posebno naglašavaju tvrdnjama o tome da su po tim pravnim poslovima postupali (bilo plaćanjem određenih iznosa, bilo dostavljam sredstava osiguranja, bilo plaćanjem troškova ovršnog postupka) i da je tuženica takvo postupanje prihvaćala.“

Vrhovni sud pod točkom 12.4. obrazloženja svoje odluke navodi:

“Pravilno tužitelji i umješač u revizijama ukazuju na to da se sud drugoga stupnja nije u obrazloženju osvrnuo na žalbene tvrdnje o postojanju sporazuma od 29. listopada 2010. koji da sadrži sve bitne elemente ugovora i u odnosu na koji da je na pisani zahtjev tuženice I. tužitelj izdao pisanu suglasnost kojom prihvaća sklapanje sporazuma vršeći pri tome određena plaćanja.

U tom smislu sud se nije osvrnuo niti na tvrdnju tužitelja o tome da je takav sporazum sklopljen prihvatom ponude i izvršenom činidbom od strane tužitelja. Nadalje, pravilno se u revizijama ističe da drugostupanjski sud nije cijenio u istom smislu i ugovor o nagodbi od 8. rujna 2011. jer da o tome nije dao valjano obrazloženje.

Konačno, sud drugoga stupnja nije obrazlagao niti iznio pravni zaključak o žalbenoj tvrdnji tužitelja da je nekretnina u Velikim Zdencima prodana unatoč zabrani i po znatno nižoj cijeni od procijenjene. U odnosu na ove navode sud drugoga stupnja samo iznosi da tužitelji nisu dokazali da bi se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima u vezi sklapanja nagodbe u rujnu 2011. jer da i sami tužitelji navode da nagodba nije potpisana već da je potpisana ona od 16. travnja 2012.“

U konačnici Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci nalaže drugostupanjskom Visokom trgovačkom sudu RH u ponovljenom suđenju ponovno odlučiti o žalbama tužitelja i umješača protiv prvostupanjske presude vodeći računa i o navodima iz predmetnih revizija, a posebno o uputama o sadržaju obrazloženja iz odluke Vrhovnog suda.

Spor dug 10 godina

Grupacija Fantasyland već više od 10 godina vodi sudske sporove radi naknade štete i protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.

Predmetom tih sporova su brojna nezakonita postupanja HFP-a koji je 2010.g., a što je i više nego zanimljivo kao tadašnji 99%-tni vlasnik HPB-a, pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru protiv grupacije Fantasylandstavljajući privremene mjere i zabilježbe na nekretninamavodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Šmidhenonemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen. U konačnici, svi ti sudski postupci su nakon višegodišnjeg trajanja pravomoćno okončani u korist grupacije Fantasyland.

Istovremeno, Hrvatska poštanska banka ( a koja se tada u tom istom razdoblju 2009.g.-2012.g. nalazila u vlasništvu HFP-a) je zaključivala sa grupacijom Fantasyland sporazume, ugovore i nagodbe po kojima je HPB zaprimao milijune kuna, a nakon čega je HPB pod vodstvom Čede Maletića

odbijao postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama kao da isti nikada nisu sklopljeni, itd.

U tom istom razdoblju 2009/2010 godine HFP je kao 99%-tnivlasnik HPB-a i ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja ( a koji ugovor je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva) podnio i više kaznenih prijava protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland te njihovih odgovornih osoba.

U tim prijavama HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak su navodilida Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor već da je vlasnik HFP; da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine; da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, da je nezakonito sklopljen ugovor o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, itd. U konačnici, tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland, sve te prijave HFP-a odbačene su u cijelosti kao neosnovane.

Pred sudovima su već više od 10 godina u tijeku postupci radi naknade štete pokrenuti od strane Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske, a vrijednost svih sporova premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a za proteklo razdoblje od 15 godina u kojem je onemogućena realizacija projekta Fantasyland.

Kako su mediji već i ranije izvijestili, 2019-te godine je grupacija Fantasyland na prijedlog tadašnjeg ministra u Ministarstvu državne imovine i predsjednika Upravnog vijeća CERP-a Gorana Marića dostavila prijedlog nagodbe po tužbenim zahtjevima protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.

No do sklapanja nagodbe nije došlo što je rezultiralo i novim tužbama zbog nezakonitog postupanja HFP-a i njegovih pravnih slijednika (AUDIO i CERP) po čijim je lažnim prijavama Državno odvjetništvo protivno zakonu više od 8 godina vodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, zbog nezakonitog postupanja CERP-a i svih nadležnih i CERP-u nadređenih tijela i institucija(DUUDI, Ministarstvo državne imovine, Vlade RH,…) koji su se bez ikakve zakonske i pravne osnove tijekom razdoblja listopad 2013.g. – 2021.g. pisanim putem proglasili nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta, ITD.

No, to nije sve. Istovremeno tijekom 2009/2010 godine, dakleza vrijeme uprave HPB-a pod vodstvom Čede Maletića te u vrijeme kada je na čelnom mjestu HFP-a bio predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, pokrenut je i postupak tzv. „HPB Bankomat“ koji je tek prošle godine, a nakon 14 godina trajanja, okončan pred Županijskim sudom u Zagrebu oslobađajućom presudom za sve okrivljene u tom kaznenom postupku, što će zasigurno prouzročiti i daljnje enormne troškove po Hrvatsku poštansku banku i Republiku Hrvatsku.

Kako stvari stoje, epilog postojećih i nadolazećih postupaka se već daje i naslutiti. Samo je pitanje iznosa štete i tko će štetu platiti. HFP, AUDIO, CERP, HPB ili Republika Hrvatska. Ili moguće i svi zajedno.

Maxportal uskoro nastavlja i sa novim objavama vezanim uz Hrvatsku poštansku banku.

– Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-141/2021 od 21. veljače 2024. godine: