Pristupne ceste kapitalnom građevinskom projektu Pelješkom mostu završene su na vrijeme i zbog primjene moderne tehnologije armiranog tla, koja je jeftinija i brža, a korijeni joj sežu sve do izgradnje dijela drevnog Kineskog zida.
Modernizirana i usavršena metoda izgradnje zidova slaganjem slojeva tla ojačanog, u ovom slučaju, takozvanim geosintetskim mrežama koristi se kao potporna konstrukcija. Prosječna visina novoizgrađenih na Pelješcu je 17, a najviša 25 metara.
“Jeftinija je za 20 do 30 posto od bilo kojeg drugog građevinskog rješenja, a gradnja je brža od vijadukata koje sustav zidova od armiranog tla zamjenjuje”, kazao je Hini Anđelko Jagečić, osnivač tvrtke Kotonteks koja u Hrvatskoj promiče Tenax Rivel tehnologiju mehanički stabiliziranog tla.
Dodao je da su zaštita okoliša i doprinos ekologiji kod primjene ove metode također nemjerljivi u odnosu na druge vrste građevina.
Pelješac se nalazi na potresnom području. I za to je nađeno rješenje
“Na Pelješcu je korišten materijal koji se na istom mjestu odvajao od dijela brda. Kamen je usitnjen specijalnim drobilicama na profile koje su propisali projektanti temeljem izračuna unutarnje i vanjske stabilnosti zidova. Samo što je sada povezan specijalnim geomrežama koje jamče dugovječnost”, istaknuo je Jagečić.
Dodao je da je u slučaju Pelješca, koji je na potresnom području, upravo ugradnja takvih mreža uz ponovno sljubljivanje terena i povećane faktore sigurnosti garancija da u slučaju i najtežih potresa zidovi od armiranog tla ostaju netaknuti.
Istaknuo je da je ideja o primjeni armiranog tla u izgradnji pristupnih cesta Pelješkom mostu rezultat suradnje projektanata Kotonteksa, talijanske tvrtke Tenax, riječkog Geotecha, IGH, koji je dozvolio izmjene izvornog projekta, i Strabaga kao izvođača radova. Sve izmjene prihvatile su Hrvatske ceste kao investitor i Europska komisija koja financira projekt.
Korištena su modernija i jeftinija rješenja
“Na Pelješcu je prije desetak godina IGH projektirao pristupne ceste budućem mostu primjenjujući klasična rješenja za premošćivanje draga i dolina vijaduktima. Uvidjeli smo da se ona mogu zamijeniti modernijim i jeftinijim rješenjima, poput potpornih konstrukcija od armiranog tla, odnosno sustava koji se sastoji od jednoosnih geomreža koje se iz svakog sloja dižu u novi sloj omotavajući prednje lice zida koje će zazeleniti lokalnim raslinjem”, kazao je Jagečić.
Takvim Tenax Rivel sustavom zamijenjeni su vijadukt Doli i nasipi upornjaka na vijaduktu Dumanja – Jaruga gdje se armirano tlo koristi i za krila upornjaka. Strabag kao poznata EU tvrtka, rekao je Jagečić, brzo je organizirao ekipe koje su se specijalizirale za takvu vrstu radova te su vrlo brzo postigli maksimum dnevne ugradnje.
Jagečić: Sve smo uradili u roku
Ipak, prvi zid Strabag je napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera koji su došli pokazati sistem gradnje jer Tenax u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara, a tako je gradio i dio Sueskog kanala.
“Kada su uvidjeli sve benefite prva dva objekta, odmah su dali nalog za preprojektiranje preostalih, posebno krila čvorištu Brijesta koje se oslanja na Pelješki most. Sve smo uspjeli uraditi u roku, a uz to je Kotonteks prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli Brijeg i Kamenice i sve je izvedeno na vrijeme”, zaključio je Jagečić.
Osim na izgradnji pristupnih cesta Pelješkom mostu, koje su dio projekta povezivanja južne Dalmacije s ostatkom Hrvatske, sustav armiranog tla svoju će široku mogućnost uporabe tek pokazati, uvjeren je Jagečić. Uz cestogradnju, taj je sustav u Hrvatskoj već korišten za izgradnju nasipa i željezničkih pruga, ali ne u dovoljnoj mjeri.
Hina/Foto: pxll
