Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti.
Kruna pa kuna
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica.
Za krunu je proveden natječaj i odabrano rješenje, ali je naknadno, u srpnju 1993., nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati – kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države Hrvatske.
Povjesničari kažu da je odluku naložio predsjednik Franjo Tuđman nakon poticaja člana komisije i numizmatičara Dalibora Brozovića.
Za izgled papirnatog novca odabrano je rješenje Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, a za kovani novac prijedlog Kuzme Kovačića.
Papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča, a kovani novac u devet apoena u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Otisnuta milijarda i 570 milijuna komada novčanica
Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk.
Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija.
Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše, pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.
Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10 kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od 200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su dobivale nove zaštitne niti.
Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994. godine. Za tim novčanicama visoke vrijednosti na tržištu nije bilo tolike potrebe. Tek se pokazala unazad 15 godina kad se standard poboljšao, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.
U opticaju 30 milijardi kuna
Inače, proteklih 11 godina količina novca u opticaju se udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42 milijarde kune. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje standarda i kumulirana inflacija.
Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije. Pokazuje da se gotovi novac koji je spremljen kod kuće kao pričuva počeo trošiti, ali i pad potražnje zbog promjene u eure, objašnjava Mavriček.
On napominje i kontradikciju da su pri tome kartice sve više u upotrebi. Polovica svih transakcija obavi se gotovim novcem, a polovica karticama, premda se gotovinsko plaćanje u trgovinama održalo na 72 posto svih gotovinskih transakcija, kaže on.
Malo krivotvorenja kune
U HNB-u kažu da je broj krivotvorenih kuna relativno mali, znatno manji od krivotvorenja eura. Najviše su se krivotvorili apoeni od 200 kuna, oko stotinu godišnje. Primjerice, 2019. krivotvoreno je ukupno 506 komada novčanica, 2020. godine 157 komada, a 2021. godine 198 komada novčanica kuna.
Međutim, 2019. krivotvoreno je 4280 komada novčanica eura, 2020. godine 237, a 2021.godine 228 komada novčanica. Krivotvoreni novac je direktna šteta onoga tko je primio takvu novčanicu, napominje Tihomir Mavriček.
Ukupno je otkovano približno tri milijarde komada kovanog novca ili oko 10 tisuća tona. Očekuje se da će vratiti oko 35 posto kovanica. Veći apoeni će biti vraćeni u iznad 80 posto ili 5200 tona, što je teško kao 124 nova zagrebačka tramvaja, kaže Mavriček.
Povlačenje počelo u rujnu
Gotovinski ciklus novca u HNB kreće od planiranja potreba za novčanicama i kovanicama za sljedeću godinu. Ovisi o brojnim čimbenicima kao što su inflacija, predviđene stope rasta i sl.
Potom HNB naručuje novac u tiskarama i mjestima gdje se kune i lipe kuju. Iz trezora HNB otprema se kamionima u pratnji specijalaca u osam gotovinskih centara u Hrvatskoj.
Banke se iz tih centara opskrbljuju se gotovim novcem, dnevno planirajući svoje potrebe ovisno o najavama klijenata i o potrebi bankomatske mreže.
Povlačenje viškova kune počelo je u rujnu. Tada se obično nakon svake turističke sezone povlače viškovi kuna u trezore. Povlačenje je ove godine povećano. Kuna će se povlačiti postepeno i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine.
Nakon prve godine zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade isključivo u HNB-u.
Novčanica kao šest Mont Everesta
Zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Radi se o ogromnoj masi materijala. Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 milijuna komada, posložili jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta, prispodobljuje izvršni direktor gotovinskog sektora.
Također, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe.
Građani izabrali Nikolu Teslu
Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura, objašnjava Mavriček.
Papirnate novčanice eura imaju jedinstvene motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju nacionalne motive.
Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na dva eura mapa Hrvatske. Lik Nikole Tesle predložen je na javnom savjetovanju i za njega je glasalo 11 tisuća građana, te je istisnuo prijedlog motiva Dubrovnika.
No, kuna ipak neće posve otići u povijest. Lik toga malog ali vrlo agresivnog predatora, čija su se krzna nekada koristila za plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura.
Ivo Lučić/Hina/Foto: Ilustracija
