Zemalje najbolje za investicije. Hrvatska porasla za 13 mjesta, ali ima važna problem

Globalna konzultantska tvrtka Kearney objavila je Indeks povjerenja inozemnih izravnih ulaganja za 2023. godinu ( The 2023 Kearney Foreign Direct Investment (FDI) Confidence Index. Hrvatska trenutno nalazi na 46. od 132 mjesta što je napredak za 13 mjesta u odnosu na 2021. godinu.

Među 25 najprivlačnijih tržišta za inozemna ulaganja, 19 ih je iz razvijenih zemalja s relativno stabilnim političkim i gospodarskim okruženjem. SAD i dalje ostaje na prvom mjestu, slijede Kanada i Japan.

Europska tržišta još uvijek zauzimaju najveći udio među najprivlačnijim tržištima, ali taj se udio smanjio u usporedbi s prethodnim godinama, najvjerojatnije kao uzrok recesijskih pritisaka. Hrvatska bi trebala napraviti mnoge prilagodbe i reforme za bolje iskorištavanje državnog potencijala za inozemne izravne investicije i veći gospodarski rast.

Više od tri četvrtine (82%) menadžera izjavilo je da planira povećati strane investicije u iduće tri godine, što je porast u usporedbi na prošlu godinu (76%). Ipak, investitori i dalje daju prednost razvijenim tržištima, koja čine 19 od 25 država na popisu. Od prvih 10 najprivlačnijih tržišta ove godine, 8 ih je bilo među prvima i prošle godine, a svako je (osim Kine) razvijeno tržište.

Već 11 godina zaredom Sjedinjene Američke Države su na prvom mjestu indeksa. “To najvjerojatnije odražava kontinuiranu naklonost investitora prema relativnoj sigurnosti jedne od najvećih i najuglednijih razvijenih država, posebno u kontekstu slabog svjetskog gospodarskog okruženja. Istodobno, uspjeh ove destinacije ove godine može se pripisati novim vladinim poticajima za investicije kroz jačanje zakonske regulative “, objašnjava Branko Žibret, partner u tvrtki Kearney.

Njemačka je s druge strane u usporedbi s prošlogodišnjim indeksom pala za dva mjesta na četvrto, što je vjerojatno odraz ekonomskih i energetskih izazova s kojima se zemlja suočava zbog geopolitičke krize u Istočnoj Europi.

Iako je Europa općenito zadržala najveći udio među 25 najprivlačnijih tržišta (12 europskih gospodarstava čini gotovo polovicu najboljih 25), doživjela je pad u odnosu na prethodne godine (14 europskih tržišta na ljestvici 2022. i 15 u 2021.). To može biti posljedica recesijskih pritisaka s kojima se mnoge zemlje suočavaju uslijed trenutnih geopolitičkih previranja i visoke inflacije u regiji.

Azijsko-pacifička regija ima drugi najbolji rezultat sa osam zastupljenih tržišta u indeksu, što je dva više nego 2022. godine, uz dodavanje Indije i Tajlanda. Kina je pojačala svoju poziciju za tri mjesta, što odražava optimizam da će se zemlja brzo oporaviti kada izađe iz ekonomski restriktivne politike COVID-19. Također, vrijedno je spomenuti i uspon Singapura za čak devet mjesta. Indija se ponovo pojavila na popisu nakon tri godine pauze, na 16. mjestu. Svjedočimo i ponovnom usponu Tajlanda na 23. mjesto nakon petogodišnje stanke, što je djelomično posljedica njegove ekonomske otpornosti, pri čemu oporavak turističkog sektora i privatne potrošnje ostaju glavni pokretači rasta.

Iako Hrvatska još ne uživa razinu povjerenja od strane investitora kao i prvih 25 zemalja na Kearneyevom Indeksu, snažna institucionalna podrška održivom razvoju i novim tehnologijama, članstvo u Europskoj uniji, ulazak u Schengenski prostor, niski porezi, sigurna imovinska prava i progresivna regulatorna politika faktori su koji doprinose Hrvatskoj u zadobivanju povjerenja stranih ulagača.

Napredak je evidentan i u podatku da se Hrvatska trenutno nalazi na 46. od 132 mjesta na IMD-evom Globalnom Indeksu Konkurentnosti (Global Competitiveness Index), što je napredak za 13 mjesta u odnosu na 59. mjesto 2021. godine.

S druge strane, iako je Hrvatska Vlada poduzela navedene pozitivne korake za poboljšanje poslovne klime, sporo je reformirala pravosuđe, koje se najčešće spominje kao jedna od najvećih prepreka stranim ulaganjima.

Osim toga, gospodarstvo je još uvijek opterećeno velikom državnom birokracijom, nedovoljno efikasnim poduzećima u državnom vlasništvu te niskom regulatornom transparentnošću, sugerirajući da prostor za napredak definitivno još uvijek postoji.