U okolnostima pandemije do medija se je tek danas vijest da je 4. svibnja u Zagrebu umro profesor Radovan Pavić, prema ocjenama kolega utemeljitelj političke geografije i geopolitike u Hrvatskoj te znanstvenik koji je “išao ispred svog vremena”.
Vijest o smrti dr. Radovana Pavića objavljena je u časopisu Politička misao 13 svibnja, a do šire javnosti došla je tek danas.
Pavić je najširoj javnosti poznat iz ranih devedesetih kad je u medijima svakodnevno uz pomoć geopolitičkih karata koje je vlastoručno crtao tumačio političku tektoniku nakon pada Berlinskog zida, raspada Jugoslavije i vojnopolitičke odnose na okupiranom dijelu Hrvatske.
Radovan Pavić (Delnice, 30. lipnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) je radni vijek proveo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je predavao političku geografiju i geopolitiku (1963.-1993.).
Taj geograf i geopolitolog diplomirao je na dva fakulteta: na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta 1957. i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1965., a doktorirao je 1979. na PMF-u tezom Prilozi analizi socijalno-geografske strukture Gorskog kotara i Ogulinsko-plašćanske submontane udoline. U predgovoru disertacije, kako navodi njegov mlađi kolega geograf, napisao je da mu je Gorski kotar uzeo dušu, “ali neka mu: ona tamo ionako pripada”.
Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predavao je političku geografiju i geopolitiku (1963.-93.). Objavljivao je znanstvene i stručne radove iz područja geopolitike i geografije te međunarodnih odnosa.
Glavna djela su mu Osnove ekonomske geografije Jugoslavije (1972), Osnove opće i regionalne političke geografije, geopolitike i geostrategije (1973) i Regionalna politička geografija i geopolitika – Europa (1974).
Prema sjećanju na stranicama časopisa Politička misao, Pavić je u svojim najplodnijim godinama uspostavljanja i uokvirivanja disciplina objavio četrdesetak znanstvenih radova u području političke geografije, geopolitike i geostrategije, a njegova prepoznatljiva karakteristika bila je kartografska metoda prikaza rezultata istraživanja i podataka. A karte je, poznavatelji kažu, znao potpisivati glagoljicom.
Jedno javno predavanje na tribini Hrvatskog geografskog društva “geografskim minijaturama ili zemljopisnim sitnopisima” završio je obraćajući se studentima: “Odmah da kažem, mislim ja tu nisam ništa, al’ da sam ja vaš profesor, onda bi odličan dobio onaj tko bi me najbolje kritizirao. Ovo drugo se sve može naštrebati.”
R.I. /Hina/ Foto: YotuTube
