Admiral Samardžić: Šef VSOA-e je potvrdio da nisam kriv za raketiranje Splita

Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore  podiglo je kaznenu prijavu protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, umirovljenog admirala Dragana Samardžića, zbog objave u kojoj se navodi da je zapovjedio  granatiranju Splita 15. studenog 1991. godine.

Portal Vijesti objavio je priču o Samardžiću koji je u to doba, kao poručnik fregate, zapovijedao raketnom topovnjačom RTOP-406. U Hrvatskoj je zbog napada na Split procesuiran 31 pripadnik JRM, no među njima nije bio i Samardžić za kojeg navode da je “naredio paljbu iz topova kalibra 57 milimetara”.

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu i DORH u Zagrebu  potvrdili su da se u Hrvatskoj protiv njega ne vodi postupak, dok ih je kabinet vrhovne državne tužiteljice Maje Jovanović izvijestio kako je Specijalno državno tužiteljstvo formiralo kazneni predmet protiv Samardžića zbog njegove moguće uloge u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva.

Taj medij objavio je tekst o Samardžićevoj ulozi kao časnika tadašnje JRM-a u napadu na ciljeve u Splitu i okolici 15. studenoga 1991. Ratni brodovi u sastavu TG “Kaštela”, među kojima je bila i raketna topovnjača RTOP – 406 pod zapovjedništvom tadašnjeg poručnika fregate Dragana Samardžića, iz odmazde zbog hrvatskih snaga koje su ranije improviziranim

torpedom pogodile i teško oštetile patrolni čamac, u ranim jutarnjim satima napale su i granatirale ciljeve u Splitu i na okolnim otocima.

Brodovi JRM-a pogodili su i brojne civilne objekte, ubijeno je dvoje civila, a ozlijeđeno pet, dok je ranjen i jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga. Na civilnim i kulturno-povijesnim objektima u Splitu nanesena je velika materijalna šteta.

Admiral Samardžić: Šef VSOA-e mi je dao papir

Umirovljeni admiral Samardžić je na Twitteru objavio da nikada nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji:

“Potpuno miran čekam poziv Specijalnog državnog tužiteljstva ( SDT) znajući da nikad nisam učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji.

Crna Gora je, kao ozbiljna država, nakon samostalnosti izvršila provjeru svih oficira zbog sudjelovanja u ratnim događajima ‘91 i na osnovu toga određeni broj oficira je umirovljen. Dodatno, 2008. pred moje postavljenje za vd NGŠ rađena je posebna provjera za mene.

Provjera je vršena u izravnoj  komunikaciji dva šefa vojno obavještajnih službi Boža Lakića i hrvatskog generala Gordana Čačića. Od hrvatske strane dobiveno je napismeno da se protiv mene ne vodi nikakav krivični postupak, niti je ikad vođen.”

Prilikom posjeta Crnoj Gori, u travnju 2014. tadašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske, generala Drage Lovrića, Samardžić je, nakon sastanka s hrvatskim kolegom u Tivtu, od Lovrića kao protokolarni poklon dobio primjerak novog hrvatskog poluautomatskog pištolja HS2000 (Hrvatski samokres), kalibra 9 mm.

Hrvatsko tužiteljstvo protiv 31 pripadnika JRM na čelu s viceadmiralom Milom Kandićem 1992. podiglo je optužnicu kojom ih je teretilo za ratni zločin nad civilima na području Srednje Dalmacije od kraja ljeta 1991. do siječnja 1992. godine.

“Izravno zapovjedajući, prenoseći ili izvršavajući zapovjedi odgovorni su za smrt petoro civila i 22 ranjenih, te golemu materijalnu štetu na civilnim, stambenim i gospodarskim objektima od 32 milijuna maraka” – pisalo je u toj optužnici na kojoj se većina optuženih našla i zbog napada brodova TG “Kaštela” na Split 15. 11. 1991. i granatiranja civilnih ciljeva u tom gradu i na obližnjim otocima.

Među optuženima, od kojih je većina bila nedostupna hrvatskom pravosuđu, bilo je i nekoliko komandanata ratnih brodova koji su sudjelovali u napadu na Split: komandant VPBR-31 kapetan fregate Dragan Jovin,

komandant VPBR-34 kapetan fregate Ilija Brčić, komandant TG “Kaštela” kapetan fregate Zoran Gilić, kao i komandant RTOP-404, poručnik bojnog broda Dragutin Horvat.

Poručnika fregate Dragana Samardžić nije bio  među optuženima.

M. Marković/Foto: RT Vojvodina