Hrvatska može energetsku krizu iskoristiti za brzu energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije i pri tome ostvariti ubrzani gospodarski razvoj.
Putinov napad na Ukrajinu doveo je europske zemlje, posebice srednjoeuropske u ozbiljne probleme u osiguravanju potrebnih energenata. Šok i nevjerica iz prvih dana agresije u brojnim europskim zemljama i potpuno opravdano uvođenje sankcija Rusiji zamijenjena je značajnim angažmanom na traženju drugih rješenja za osiguravanje potreba za energijom.
Ovisnost u ruskom plinu u nekim zemljama, osobito u Njemačkoj, najsnažijem europskom gospodarstvu, godinama je rasla pa i uz vjerovanje kako ne postoji mogućnost obustave isporuke plina. Čak niti prvi rusko-ukrajinski sukob iz 2014. godine pa niti tada uvedene sankcije Rusiji, nisu dovele do odustajanja od izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, zajedničkog projekta Njemačke i Rusije.
Plinovod je dovršen neposredno pred početak agresije i gotovo pušten u pogon. Međutim, Putinov napad na Ukrajinu sve je zaustavio.
Zemlje srednje Europe i osobito Njemačka moraju hitno pronaći nove izvore energije prije slijedeće zime bez obzira koliko to teško i skupo bilo. U suprotnom, ovisnost o ruskom plinu i dalje će Europsku uniju činiti ranjivom i slabom.
Pozicija Hrvatske
Za razliku od srednjoeuropskih zemalja, pozicija Hrvatske na prvi pogled nije tako loša. Uz oko 35% plina iz vlastitih izvora i LNG terminal na Krku koji svojim kapacitetom može zadovoljiti hrvatske potrebe za prirodnim plinom, postoji dojam da Hrvatska ne treba brinuti zbog posljedica agresije na Ukrajinu. Međutim, radi se o pojednostavljenom gledanju na problem.
Činjenica je da Jadranski naftovod i LNG terminal na Krku mogu osigurati dobavu nafte i plina Hrvatskoj. Ali pri tome se mora voditi računa i o činjenici da su kapaciteti LNG terminala bili unaprijed rasprodani te da postoji obaveza isporuke plina kupcima koji su ugovorili zakup kapaciteta LNG terminala koje treba ispuniti. To znači da za Hrvatsku nema slobodnih kapaciteta za dopremu ukapljenog naftnog plina.
Kršenje obaveza prema zakupcima kapaciteta LNG terminala može posljedično dovesti do problema u pouzdanoj isporuci naftnih derivata Hrvatskoj.
Energetska učinkovitost-smanjenje potreba za plinom
Nasuprot dugotrajnim procesima odlučnije primjene mjera energetske učinkovitosti u industriji značajan prostor za smanjenje potreba za plinom postoji u radikalno povećanju aktivnosti na energetskoj obnovi u zgradarstvu. Uspješnom provedbom ovog programa moguće je kroz nekoliko godina bitno umanjiti potrebe za plinom.
Ako znamo da se oko 40 % ukupne potrošnje energije odnosi na zgrade, kod prirodnog plina taj udio prelazi i 80%. Zbog toga je energetska obnova koja u pravilu na višestambenim zgradama i obiteljskim kućama znači smanjenje potrošnje energije za grijanje za više od 60% osobito važna.
Kako potaknuti energetsku obnovu?
U posljednjih 8 godina programi sufinanciranja energetske obnove periodično se provode. Do sada je objavljeno 4 natječaja za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća te jedan za višestambene zgrade, a drugi je u najavi. Dakle, iako sufinanciranje postoji, cijeli proces je odviše spor da bi se ostvarili učinci koji su u ovom trenutku potrebni. S druge strane sama visoka cijena energenata, osobito plina, poticaj je energetskoj obnovi.
Odgovor koji se traži je kako radikalno ubrzati energetsku obnovu. Rješenje je trajnom, kontinuiranom sufinanciranju energetske obnove, kako za obiteljske kuće, tako i za višestambene zgrade, ali i ostale zgrade. Trebamo model koji će osigurati otvoreni javni poziv trajnog karaktera na koji se može prijavljivati u kontinuitetu pa i uz manje sufinanciranje.
Pozitivni efekti ovakvog modela neće obuhvaćati samo enegetske (smanjenje potrošnje energije za grijanje) i ekološke efekte (smanjenje emisija CO2) nego će imati i ogroman ekonomski učinak povećanog zapošljavanje i pozitivnig učinka na povećanje BDP-a.
Obnovljivi izvori energije
Jedan od najznačajnijih proklamiranih ciljeva u Europskoj uniji je sve veće korištenje obnovljivih izvora energije. Velika ulaganja u ovaj sektor najavljuju se i kroz program Oporavak i otpornost. Međutim, iako postoje velike najave ulaganja u ovaj sektor i porast interesa za obnovljivim izvorima energije, osobito kod stanovništva potaknutog porastom cijena energije, stvarna ulaganja su realno mala. Odviše mala da se može govoriti o alternativi uvozu energije.
Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije potrebno je naglasiti da najveći potencijal, najveći prostor i najjednostavnija rješenja, brzo primjenjiva postoje u korištenju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i kod obiteljskih kuća i u industriji.
Gdje je Hrvatska u korištenju fotonaponskih sustava (OIE)?
Hrvatska je po korištenju fotonaponskih sustava na 26. mjestu u Europskoj uniji s instaliranih 16,9 W/stanovniku. Prva je Njemačka instaliranih 590,4 W/stanovniku, a prosjek EU je 254,5 W/stanovniku, prema podacima za 2019. godinu. Manje instaliranih kapaciteta od Hrvatske imaju samo Latvija i Irska. Iz toga je vidljivo da u nas ne postoji adakevatan način sufinanciranja fotonaponskih sustava, odnosno očito postoje sistemski ugrađene kočnice. Gdje su kočnice?
Očito je da se nalaze u sustavu izdavanja dokumenata (elektoenergetskih suglasnosti) i njihova sadržaja, jer nema nikakvog energetskog smisla ograničavati snagu fotonaponskih elektrana i mogućnosti predaje viškova proizvedene energije ispod razine izdanih elektroenergetskih suglasnosti postojećim potrošačima električne energije.
Današnje cijene električne energije su takve da sufinanciranje fotonaponskih elektrana više nije potrebno. Ali je potrebno nešto drugo: ukidanje administrativnih ograničenja kod izgradnje FN elektrana. Kada bi Hrvatska dosegla razinu prosjeka EU od 254,5 W/stanovniku u korištenju FN sustava riješila bi u potpunosti potrebu za uvozom električne energije.
Sve upućuje na nužne i hitne mjere koje treba poduzeti RH kako bi se umanjila predstojeća energetska kriza:
Daniel Srb/Foto: press
Chef Tomica Đukić, glavni kuhar hrvatske reprezentacije, koji našim nogometašima kuha još od Eura 2016.…
Podravkin logističko-distributivni centar u Koprivnici, vrijedan 48 milijuna eura, koji se prostire na 26.000 četvornih…
Na dan kada je vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga na HRT-u pokazuju…
Komentiraj