Ovotjedni događaji u Libanonu zvuče kao da su izvučeni iz filma o Jamesu Bondu, dok su sabotirani dojavljivači koje je koristio Hezbolah istovremeno eksplodirali diljem zemlje, ranivši oko 3000 ljudi, od kojih su velika većina bili članovi te terorističke organizacije, piše Dror Doron, viši savjetnik amedričke udruge Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana, koji je 17 godina je služio u izraelskoj vladi kao analitičar u Uredu premijera.
Stručnjaci vjeruju da su izraelski sigurnosni aparati uspjeli pristupiti Hezbolahovom lancu opskrbe , podmetnuti eksploziv i jednostavno čekati pogodan trenutak da daljinski detoniraju naprave. Ovo predstavlja neviđeni proboj u Hezbolahov komunikacijski sustav i podsjetnik na napredne tehnološke mogućnosti Izraela, kojih je teroristička skupina itekako svjesna.
Prije samo nekoliko mjeseci, Hassan Nasrallah, glavni tajnik Hezbolaha, upozorio je svoje ljude da ne koriste mobilne telefone jer je vjerovao da je sposobnost Izraela da nadzire mobilne komunikacije primarni način na koji je uspio precizno ciljati i ubiti mnoge članove Hezbolaha proteklih mjeseci.
Čini se da je Izrael imao pristup ne samo komunikacijskim uređajima. Njegova odluka da detonira sabotirane uređaje za dojavljivače bila je odgovor na pokušaj Hezbolaha da ubije bivšeg načelnika stožera Izraelskih obrambenih snaga Aviva Kochavija, osujećen prije samo nekoliko dana.
Hezbolah je sa svoje strane brzo ukazao na Izrael kao počinitelja napada velikih razmjera i obećao da će uzvratiti. Kako je lopta sada u Hezbolahovom dvorištu, Nasrallah je čovjek kojeg treba pratiti. Dugogodišnji šef opunomoćenika iranskih dragulja poznat je po svom dubokom razumijevanju izraelskih proračuna donošenja odluka. Sada je pred jednom od najvažnijih odluka u karijeri.
Nasrallah je mjesecima govorio da Hezbolah nije zainteresiran za eskalaciju, ne želeći uči u sveopći rat s Izraelom. Sada će trebati osmisliti odmazdu kako bi odgovorio na mješavinu uvjeta u vezi s prirodom mete, njezinim zemljopisnim položajem i odgovarajućim oružjem kojim će je pogoditi – na način koji će Izraelu poslati žestoku poruku bez pogoršanja stanja situacija
Pronalaženje odgovarajuće odmazde “Zlatokose” sve je teže jer se Hezbollah suočava s izraelskim rivalom koji je sve manje voljan obuzdati takve napade.
Izraelska vlada suočava se sa rastućim domaćim pritiskom javnosti i vojnog zapovjedništva da zauzme mnogo agresivniji pristup protiv Hezbollahovih napada na sjeverni Izrael. Nedavna odluka vlade da službeno uključi povratak civila u njihove domove na sjeveru kao ratni cilj također se treba promatrati kao znak novog fokusa.
Nasrallah bi trebao pomno promatrati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji se tradicionalno smatra nesklonim riziku. Netanyahuov nedavni agresivni pristup prema Sjedinjenim Državama i njegovo odbijanje bilo kakvog potencijalnog diplomatskog pokušaja postizanja prekida vatre u Gazi i Libanonu odražavaju njegove namjere da nastavi vojnu kampanju unatoč riziku od daljnje eskalacije i širenja rata.
Ipak, mnogi analitičari vjeruju da će Izrael poslušati poziv Washingtona da ne eskalira sukob. Ipak, Nasrallah mora uzeti u obzir da bi domaći politički pritisci na Netanyahua, zajedno s napetim odnosima s Washingtonom, mogli navesti da naredi da proširi kampanju protiv Hezbolaha.
Nadalje, Nasrallah bi trebao razmotriti mogućnost da bi Izrael zbog nadolazećih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama mogao vidjeti trenutni trenutak kao priliku za napad na Hezbolah, vjerujući da demokrati moraju osigurati židovske glasove koji će prisiliti Washington da stane uz Izrael .
Kombinacija izraelske obavještajne nadmoći, kao što je prikazano u “napadu na dojavljivače” (vjerojatno prvom od mnogih), rastućeg domaćeg pritiska da se obračuna s Hezbolahom “jednom zauvijek”, i mogućnosti oslabljenog američkog utjecaja na Izrael, dovodi Nasrallaha u velike dvojbe jer bi jedan korak u pogrešnom smjeru mogao skupo koštati Hezbolah i Libanon u cjelini.
Nakon rata s Izraelom 2006., Nasrallah je kasnije priznao da je znao da će napad koji je odobrio na izraelsku granicu dovesti do sveopćeg rata, on ga nikada ne bi odobrio.
Dror Doron/Jewish News Syndicate