Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 8. veljače smijenio generala Valerija Zalužnog, vrhovnog zapovjednika Ukrajinske vojske. Radi se o najznačajnijoj promjeni i najvećem potresu u vojsci od ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Ta promjena u vojnom vrhu dolazi u teškom trenutku za Ukrajinu na bojišnici jer se vojnici suočavaju s akutnom nestašicom streljiva. Zašto je smijenjen general Zalužni za “Ukrajinsku pravdu“ pišu Roman Kravets i Roman Romanjuk.
“Krajem siječnja održan je razgovor u četiri oka u Uredu predsjednika. Služba za ispitivanje javnog mnijenja predstavila je veliku istraživačku studiju o stavovima prema predsjedniku Volodimiru Zelenskom i članovima njegovog užeg kruga. Ured predsjednika redovito naručuje takva istraživanja, no ovaj su se put rezultati pokazali prilično neočekivanim.
Tri različita izvora Ukrajinske pravde upoznata s prezentacijom kažu da je nekoliko statistika bilo u posebnom fokusu Zelenskijeva tima.
Prvo, istraživanje je pokazalo porast broja onih koji žele prekid rata čak i ako to znači postizanje kompromisa s agresorom.
Drugo, postojala su dva jasna politička trenda: pad razine potpore aktualnim vlastima i istovremeni porast popularnosti Valerija Zalužnog, vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine, pa čak i njegovog ne-postojeća politička stranka.
Ured je doveo u pitanje vjerodostojnost rezultata ankete, strogo zabranio istraživačkom timu njihovo objavljivanje i nije ih pokazao predsjedničinom timu niti ikome izvan užeg kruga.
Prezentacija je održana 24. siječnja, a 29. siječnja Zelenski je pozvao Zalužnija u Bankovu ulicu, gdje se nalazi Ured predsjednika, i ponudio mu priliku da izabere novu poziciju u timu.
Zelenski je više puta vodio takvu vrstu razgovora tijekom svog predsjedničkog mandata, a prethodno je njegov sugovornik – bilo da je to bio premijer (Oleksij Hončaruk 2020.) ili glavna tužiteljica (Irina Venediktova u srpnju 2022.) – uvijek pristajao podnijeti ostavku. Zalužni je bio prvi koji je to odbio.
Obećavajuće bi bilo dva sastanka u Uredu predsjednika promatrati kao uzrok i posljedicu. Ali, bilo bi to pretjerano pojednostavljivanje. Pravo pitanje je kako i zašto predsjednik Zelenski želi zamijeniti Zalužnija te kakav bi to učinak moglo imati na politiku, vojsku i Ukrajinu općenito.
ZALUŽNI ODBIO DATI OSTAVKU
Dana 29. siječnja Valerij Zalužni je mislio da će razgovarati o ratnim planovima za 2024. s ministrom obrane Rustemom Umierovim i predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Zalužni je donio mape pune dokumenata i proračuna Glavnog stožera kako bi potvrdio činjenice i potkrijepio svoje razmišljanje. Prvo se nasamo sastao s ministrom obrane, a nakon toga su otišli na sastanak s predsjednicom.
Razgovor između Zalužnog i Zelenskog bio je nevjerojatno miran. Ali uopće se nije radilo o ratnom planiranju. Zelenski je Zalužniju izravno rekao da je odlučio reformirati vojni tim – a posebice promijeniti vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Ukrajine.
Predsjednikove riječi nisu iznenadile Zalužnog. Zelenski je kritizirao Zalužnog na sastancima Stožera vrhovnog zapovjednika. Zbog toga se više od godinu dana raspravljalo o tome da Zalužnog zamijeni Oleksandrom Sirskim, zapovjednikom kopnenih snaga Ukrajine.
Zelenski nije imenovao časnika koji bi mogao postati novi vrhovni zapovjednik. Ali jasno je dao do znanja da će tim koji radi sa Zalužnijem također morati otići. Tu se prije svega mislilo na Serhiija Šaptalu, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine.
Štoviše, ljudi iz Zalužnijevog najužeg kruga koje su članovi Ureda predsjednika kategorizirali kao “Porošenko-botove” (obožavatelji bivšeg predsjednika Petra Porošenka i protivnici Zelenskog – ur. ) također su mogli izgubiti svoje pozicije i utjecaj. Među njima su bili Kostantin Bušujev, Zalužnijev osobni pomoćnik, i viši savjetnik Viktor Nazarov.
Predsjednik je predložio da Zalužni pronađe novu poziciju za sebe, poput toga da postane savjetnik za modernizaciju vojske.
Kao odgovor, Zalužni je zahvalio Zelenskom na njegovoj “iskrenosti”, ali je odbio prijedlog. Odbio je i prijedloge da podnese ostavku. Zalužni je smatrao da ako je vrhovni zapovjednik odlučio smijeniti vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, to je u njegovoj nadležnosti i mora biti njegova odluka.
Iste večeri, Zalužni je upozorio vodstvo Glavnog stožera na moguću skoru smjenu i savjetovao im da potraže druge pozicije za budućnost.
Zalužni i njegov tim su tjedan nakon neočekivanog sastanka priveli čekajući smjenu. Cijelo to vrijeme Ured predsjednika i ministar obrane Umierov i dalje su pokušavali uvjeriti Zalužnog da “odabere mjesto” u njihovom timu. Čak mu je ponuđeno mjesto veleposlanika u jednoj zemlji članici NATO-a.
“Ali to se pokazalo nemogućim. Veleposlanik mora biti civil, a Zalužni je general. Tako da bi prvo morao podnijeti ostavku, a to bi bilo nemoguće za vrijeme izvanrednog stanja”, otkrili su izvori bliski Zalužnom.
Ukrajinska pravda ima informaciju da je Glavni stožer očekivao da će se dekreti o smjeni Zalužnija i Šaptale pojaviti u petak, 2. veljače. Washington Post je, pozivajući se na vlastite izvore, ranije izvijestio da je ukrajinska vlada obavijestila Bijelu kuću o odluci Zelenskog da smijeni vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Ukrajine.
Prema pisanju Washington Posta, Bijela kuća nije podržala planove ukrajinskog predsjednika, ali nije ni imala prigovora, priznajući da je to bila odluka Zelenskog.
Tog dana, prema izvorima Ukrajinske pravde, Služba sigurnosti Ukrajine (SSU) poručila je svojim pripadnicima da budu spremni na moguće nerede u gradu Kijevu. SSU je zatražio od nekih zapovjednika bataljuna i brigada Oružanih snaga Ukrajine da paze na svoje osoblje kako nitko ne bi napustio svoje položaje ili planirao bilo kakvo premještanje.
Ali do otkaza nije došlo. Umjesto toga, 2. veljače Volodimir Zelenski održao je sastanak Stožera vrhovnog zapovjednika, na koji je bio pozvan i Zalužni. Svi prisutni pomno su promatrali predsjednika i vrhovnog zapovjednika. Kada je riječ o situaciji na prvoj crti bojišnice, Zelenski je kao i uvijek zamolio Zalužnog da govori.
“Svi su bili malo nervozni, ali obojica su se ponašali kao da se ništa nije dogodilo i da je to bio samo redoviti sastanak osoblja. Kada je Zalužni završio svoje izvješće, Zelenski nije ni trepnuo – zahvalio mu se i dao riječ sljedećem govorniku”, prisjeća se jedan od sudionika.
Kada je sastanak završio, predsjednik je o tome izvijestio na Telegramu na svoj uobičajeni način: “Održao sam sastanak Stožera vrhovne zapovjednice. Razgovarali smo o ukrajinskoj proizvodnji dronova i streljiva, situaciji u zoni borbenih djelovanja, energetski sektor, te izgradnja utvrda.”
Od tada nitko iz vlade nije komentirao situaciju sa Zalužnim. Zelenski je prvi put priznao da razmišlja o zamjeni Zalužnija u intervjuu za talijanski TV kanal Rai koji je emitiran u noći s 4. na 5. veljače. Nije davao izravne izjave, ime vrhovnog zapovjednika nije niti spomenuto.
Umjesto toga, predsjednik je počela govoriti o “velikom resetiranju”, čija je prva “žrtva” bila Julija Laputina, ukrajinska ministrica za pitanja veterana. Stranka Sluga naroda nekoliko je mjeseci inzistirala na njezinoj smjeni.
Pokušaj da se Zalužnijev otkaz prikrije kao dio “velikog resetiranja” općenito je razumljiv. No resetiranje vjerojatno neće skrenuti pozornost sa smjene osobe od najvećeg povjerenja u Ukrajini, što želi Ured predsjednika.
Sumnjivi napori mreža utjecaja orijentiranih na Predsjednikov ured, koje nastoje ocrniti Zalužnog ili njegovu ostavku prikazati kao zahtjev Sjedinjenih Država, teško da će pomoći. Prema izvorima Ukrajinske pravde, podtajnica Victoria Nuland jasno je dala do znanja tijekom nedavnog posjeta da se Washington protivi Zalužnijevoj ostavci. Međutim, u javnosti je Bijela kuća izjavila preko savjetnika predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana da je to čisto unutarnje ukrajinsko pitanje.
“Zamjena će biti dovršena u roku od nekoliko dana – glatko, a ne onako kako svi očekuju. Sve će ostati mirno. A Zalužni je interno već prihvatio da odlazi”, rezimira stariji član Zelenskijevog tima.
“Valeriju Fedoroviču Zalužnom očito nisu potrebni nikakvi prosvjedi ili nemiri. Ako, ne daj Bože, netko počne ljuljati čamac, odmah će izdati naredbu ‘Ako netko želi biti heroj, neka ode na front’, rekao je izvor iz Glavnog stožera za Ukrajinsku pravdu.
RAZLOZI ZALUŽNIJEVE OSTAVKE
U cjelini, čini se da je pitanje smjene vrhovnog zapovjednika riješeno. Ali to ga ne čini razumljivijim široj javnosti.
Najjasnija komunikacija do koje je medijski tim došao od 29. siječnja bila je nejasna izjava Zelenskog o potrebi za “resetiranjem” (čije? Zašto? Kada?), te neke jednako općenite primjedbe predsjedničkog savjetnika Mihaila Podoljaka o “stagnacija situacije”.
Podoliak je 5. veljače u nacionalnoj emisiji 24/7 najavio potrebu za “revizijom nakon dvije godine rata”, rekavši da se zbog toga moraju donijeti određene kadrovske odluke. A to je onaj isti Podoljak koji nas je u prosincu uvjeravao da je priča o kadrovskim promjenama u Oružanim snagama i Glavnom stožeru totalna besmislica.
Kada je Zelenski počeo razmišljati o smjeni vrhovnog zapovjednika i zašto?
Temeljni uzroci sukoba su na raskrižju politike i rata. Ovako je predsjednik opisao prirodu napetosti između njega i Zalužnog u intervjuu za britanski tabloid The Sun: “Ako upravljaš ratom imajući na umu da ćeš se sutra baviti politikom ili izborima, onda se u svojim riječima i na prvoj liniji ponašaš kao političar, a ne kao vojnik.”
Predsjednik, kao politička figura, na rat je gledao ne samo kao na sigurnosno, već i kao čisto političko pitanje, što i dalje čini. Prema njegovom mišljenju, rat je odlučujući faktor u politici zemlje, a njegov ishod će odrediti političku budućnost Ukrajine.
Zelenskij se do kraja trudio vidjeti Zalužnog kao element svoje vertikale moći. Ta vertikala vlasti trebala je osigurati određeni ishod rata, koji bi predsjednik onda pretočio u politički rejting.
Slično tome, Zelenski na isti način gleda na sve ostale u svom timu, bilo da su obični dužnosnici, sigurnosni dužnosnici, ministri ili zastupnici: svi oni moraju raditi za njegov ishod.
“Jasno je već duže vrijeme da Zelenski ne može naređivati Zalužniju. Zalužni se samo pretvara da sluša, a onda radi ono što misli da je ispravno. Kad su se pripremali za protuofenzivu, bilo je puno ovakvih priča kad je došla distribuciji oružja, planiranju i svemu”, objašnjava član Zelenskog tima.
“Ali kada se vrhovni zapovjednik otvoreno počeo baviti politikom i pisati članke za zapadne medije, bilo je jasno da je otišao dalje od čisto vojnog posla. Tada je predsjednik odlučio da mora napraviti korak”, dodaje izvor.Jednostavno rečeno, kriza vojnog upravljanja između Zelenskog i Zalužnog pogoršala se kada je prešla na čisto političku razinu, posebno kada velika ofenzivna operacija na jugu nije postigla očekivane rezultate.
U ukrajinskom društvu postoji temeljni konsenzus da vojsku ne treba kriviti za planove koji nisu ostvareni. Kao rezultat toga, razina potpore ukrajinskim oružanim snagama ostala je konstantna čak i kada su krajnje optimistični planovi za protuofenzivu dali rezultate daleko ispod očekivanih.
Politička elita je, međutim, osjetila puni utjecaj nesklada između očekivanja koja su se širila u državnim medijima i stvarnih postignuća protuofenzive. Sociološki trendovi spomenuti u uvodu ovog članka – vojna podrška Zalužnjija i politički pad Zelenskog – to savršeno ilustriraju.
Tim u Uredu predsjednika je uvjeren da Zalužni stječe politički utjecaj zahvaljujući predsjedničkim resursima, dok je svaka negativna stavka usmjerena prema Zelenskom, čija je situacija, blago rečeno, opasna. I ne vide drugu opciju nego pronaći zamjenu za Zalužnog.
Ukrajinska Pravda vjeruje da Zelenski trenutno razmatra dva kandidata za položaj vrhovnog zapovjednika Ukrajine: Kirlo Budanov, šef Obavještajne službe obrane, i Oleksandr Sirski , zapovjednik Kopnenih snaga.
Imenovanje Budanova bi se očito mnogo lakše medijski prodalo. Organiziao je nekoliko briljantnih diverzantskih operacija, ali nikada nije planirao operacije velikih razmjera unutar zatvorenog sustava Oružanih snaga Ukrajine. Zbog toga bi njegovo imenovanje moglo naići na različite reakcije.
Sirski, koji je dao vrlo malo intervjua, već zapovijeda obranom u glavnim sektorima Oružanih snaga. Međutim, ima dugotrajnu reputaciju nekoga tko cijeni završetak zadatka više od broja žrtvovanih života za njega. U kombinaciji s timom od nekoliko u bitkama prekaljenih, naprednih zapovjednika brigada, Sirskijevo imenovanje čini se realnijim.
Prema izvorima Ukrajinske pravde, sam Zalužni je obavijestio svoj najuži krug da će, ako podnese ostavku, svoje zdravlje učiniti prioritetom – i možda početi predavati. Bez obzira na razloge za potencijalnu ostavku vrhovnog zapovjednika Zalužnog, najvažniji je ishod.
Za početak, budući da se proces razrješenja razvlači na neodređeni broj tjedana, već postoje problemi u donošenju ključnih odluka kako na razini Glavnog stožera tako i na nižem zapovjedništvu.
Vojska nije sigurna hoće li poslušati naredbe koje izdaju ljudi čiji je status ostao neriješen ili poslušati one koji im još nisu postali vođe. U situaciji kada neprijatelj konstantno vrši pritisak na svim frontam, to može biti kobno za kontrolu vojske općenito.
“Situacija je iznimno složena, a streljiva je vrlo malo. Glavni stožer trenutno ne želi donositi nikakve odluke. A za trupe je ova stanka katastrofa”, rekli su izvori iz brigade na bojišnici Avdiivka za Ukrajinsku pravdu.
Drugo, može doći do dramatičnih promjena u političkom procesu. No, za razliku od 2019. godine, Volodimir Zelenski neće biti onaj koji se bori protiv sustava, već onaj protiv kojeg se bori.
Smjena najpopularnijeg vojnog zapovjednika u zemlji bez obrazloženja narušit će povjerenje javnosti u vladu. I ima potencijal uzdići Zalužnog na položaj političke moći u budućnosti.
Ako vrhovni zapovjednik ode u politiku i ostane u javnosti, promjena će biti toliko upečatljiva da će odmah promijeniti status quo, uspostavljajući novu žarišnu točku političke privlačnosti.”
U međuvremenu je general otišao. Predsjednik Zelenski u petak mu je dodijelio odličje “heroj Ukrajine”, najviše državno odličje.
Roman Kravets & Roman Romanjuk/ UK pravda
