Govoreći u Saboru prilikom rasprave o Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga istaknula je da kontinuirani napadi na političke predstavnike nacionalnih manjina i na manjinske institucije i programe, nanose ozbiljnu štetu u mogućnosti realizacije programa u manjinskim zajednicama, jer izazivaju strah i povećavaju netoleranciju prema manjinama.
Zato je neophodno da se svi pozabavimo ovim pitanjem, jer se ozbiljno narušavaju dosad postignuta prava i onemogućava napredak u područjima u kojima ta prava nisu realizirana, naglasila je Šimpraga.
“Napadajući kulturne programe i institucije koje su stvorene na temelju Ustava i međunarodnih zakona, a SNV je stvoren na temelju međunarodnih ugovora koje su potvrdili i Ujedinjeni narodi, radi se i protiv same Republike Hrvatske i njezinog međunarodnog položaja. Kulturna autonomija ne može se ostvarivati bez domova i kulturnih centara. Pojedine nacionalne manjine, pa tako i srpska, dijelile su prostore s drugima.
Zašto je problem da srpska nacionalna manjina ima svoje mjesto okupljanja, zašto je problem da se u tim srpskim kulturnim centrima provode programi pomoći u učenju, dječje igraonice? Malo tko se pita kako se ta prava zaista i provode, što se događa kad su te iste zajednice izložene govoru mržnje, etnički motiviranim djelima i postupcima vezanim uz diskriminaciju”, ustvrdila je Šimpraga.
Upozorila je da oni koji napadaju gradnju srpskih kulturnih centara ne razmišljaju da svaka izrečena uvreda, napad i zabrana ima posljedice u stvarnom životu, s obzirom na to da se na terenu urušavaju dobre uvriježene prakse, ljudi se boje i nije im svejedno.
“Je li to zemlja koju želimo, je li to život koji zavrjeđujemo”, upitala je zastupnica SDSS-a.
“Mi Srbi u Hrvatskoj smo dali puno i previše. I ovdje se u nekoliko navrata danas tijekom rasprave govorilo o predsjedniku Srbije Vučiću, o srpskom svetu, o Novostima, o etno biznisu našeg predsjednika SNV-a. Zanima me samo kako svaka poruka koja dolazi iz Zagreba ili Beograda utječe na hrvatski narod, na hrvatsku zajednicu u Srbiji. U toj istoj Vladi, kod tog istog predsjednika Srbije sjedi i predstavnik hrvatskoga naroda.
Mi smo Srbi u Hrvatskoj izuzetno ponosni i sretni što hrvatska zajednica ( u Srbiji) ima pravo sudjelovati u vlasti, što mogu ostvarivati svoje kulturne programe, što će možda pojačati aktivnosti kad je u pitanju komunalna infrastruktura i riješiti svoje probleme. Mi želimo zemlju u kojoj možemo njegovati svoju kulturu, svoje običaje, svoj identitet. I ovdje smo, živimo i živjet ćemo i dajemo sebe za ovu zemlju i uvijek smo tu kad treba stati iza nekih stvari. I zato vas molim da prestanemo preko leđa srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj zarađivati političke bodove, jer to nije način i ružno je slušati sve ove dane na koji način se ovdje govori. Prestanimo s tim i poštujmo ono što imamo”, istaknula je Šimpraga i dodala da u SNV-u radi i znatan broj pripadnika većinskog naroda.
Komentirajući službenu upotrebu jezika i pisma kazala je da je potpuno zaostala u primjeni nakon stigmatizacije i demonizacije ćiriličnog pisma. Tek u tragovima imamo upotrebu zagarantiranu Ustavnim zakonom, europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima i nema napretka još od 2013. godine premda postoji značajan broj jedinica lokalne samouprave u kojima pripadnici srpske i npr. romske zajednice ostvaruju isto pravo.
Podsjetila je da se zahtjev da Hrvatska jasnije regulira obaveze jedinica lokalne samouprave na uvođenje dvojezičnosti javlja u gotovo svim izvještajima međunarodnih i europskih tijela, ali i rezolucijama Odbora ministara Vijeća Europe.
Posljednji izvještaj i rezolucija Odbora ministara iz 2022. godine eksplicitno navodi da je postojeći prag od trećine stanovništva previsok. Spomenula je da je u Slovačkoj raniji prag za dvojezičnost od 20 posto smanjen na 10 posto, kako bi se omogućila lakša konzumacija prava mađarske nacionalne manjine, dok je u Srbiji 15 posto.
Naglasila je činjenicu kako je na HRT-u postotak sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina oko poražavajućih 1 posto, da se manjine prikazuju „samo kao folklor“ i da se očekivani napredak nije postigao osnivanjem manjinske redakcije na HRT-u.
Komentirajući zastupljenost pripadnika manjina u tijelima vlasti te u upravnim i pravosudnim tijelima, Šimpraga je kazala da situacija nije na zadovoljavajućoj razini i da se smanjio udio pripadnika.
Tijekom prošle godine u prijavama na javne natječaje 48 kandidata pozvalo se na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju pripadnosti nacionalnoj manjini od kojih je zaposleno njih osmoro, ali šest na temelju najvećeg broja ostvarenih bodova, a dvoje na temelju poziva na pravo prednosti.
Također je kazala da od 71 jedinice samouprave (50 općina, 13 gradova te 8 županija) koje su dužne osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima, to pravo u cijelosti ostvaruje njih 55, dok u 16 jedinica lokalne samouprave nije ostvarena zajamčena zastupljenost.
Hina/Foto: pxll
