Oko dvije tisuće prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer u Sarajevu pred sjedištem Ureda visokog predstavnika (OHR) kako bi iskazali nezadovoljstvo najavljenim izmjenama izbornog zakona te zemlje a njima se pridružio i predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Na prosvjede su svoje članove pozvale važnije bošnjačke i građanske stranke a okupljanje je proteklo uz izvikivanje parola poput “Bosna, Bosna” te uz istaknute zastave sadašnje države ali i bivše Republike BiH.
Prosvjednom okupljanju pridružili su se i istaknuti političari poput čelnika SDA Bakira Izetbegovića, SDP BiH Nermina Nikšića te Naroda i pravde Dine Konakovića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića kao i članova Predsjendištva BiH Željka Komšića i Džaferovića.
Džaferović je jedva dobio priliku govoriti jer ga je dio okupljenih u tome pokušao spriječiti uz uzvike negodovanja no njegovi su se stranački aktivisti izborili da i on nešto kaže.
“Nisam mogao zamisliti da ću kada sam polagao zakletvu izlaziti na prosvjede i zajedno s građanima braniti BiH”, ipak je uspio kazati Džaferović dodajući kako želi da se čuje glas BiH te poziva visokog predstavnika da u trenutku kada traje izborna kampanja ne mijenja ustav i izborni zakon jer postoji politički dogovor da se to uradi nakon izbora u listopadu.
Trenutak kada se Džaferović želi obratiti građanima. Zahiragić se raspravlja. Nihad Aličković (Pokret AntyDayrton) raspoređuje. pic.twitter.com/WuwJ6nd9AY
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 25, 2022
Kazao je kako se sada nude rješenja koja pogoduju samo jednoj strani s potrebna su rješenja koja pogoduju svima.
Džaferovićev je istup potaknuo neke od oporbenih čelnika da odmah odu jer su ocijenili kako je on zlorabio skup za osobnu i promociju svoje stranke.
Zahtjevi okupljenih upućenih visokom predstavniku Christianu Schmidtu uglavnom se svode na protivljenje promjenama izbornog zakona koje bi, kako tvrde, mogle potaknuti daljnje etničke podjele u zemlji.
OHR nije objavio nikakav službeni dokument koji bi sadržavao popis planiranih reformi a lokalni mediji i političari tvrde kako je u planu uvesti cenzus od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Time bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda no bošnjačke i građanske stranke smatraju kako je to zapravo nova diskriminacija koja ugrožava pripadnike manjinskih naroda.
Spornim smatraju i moguće izmjene načina kandidiranja čelnika izvršne vlasti u Federaciji BiH i tvrde kako OHR time samo ispunjava želje stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Čelnici SDA i SDP-a ranije tijekom dana ustvrdili su kako su od Schmidta dobili uvjeravanja da za sada neće biti nametanja promjena izbornog zakona te da će on o svemu dodatno razgovarati s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka.
Danapšnje okupljanje u Sarajevu po svom sadržaju i suštini gotovo da je identično tzv. antibirkratskoj revoluciji koju je srpska vlast organizirala 1989. godine.
M.M. /Hina/Foto:pxll
