Da je nakon prošlogodišnjih austrijskih parlamentarnih izbora došlo do smjene vlasti i kancelar postao krajnje desni Herbert Kickl, čija je Slobodarska stranka dobila najviše glasova, možda bi se 17. svibnja 80. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta obilježila u Austriji.
No to se na kraju nije dogodilo, pa će se ta komemoracija i šestu godinu zaredom održati u Hrvatskoj.
Budući da je njezin pokrovitelj Hrvatski sabor, predsjednik Gordan Jandroković primio je jučer predstavnike Počasnog bleiburškog voda i Hrvatske biskupske konferencije, kako bi se usuglasilo program kojim će se odati počast žrtvama masovnog pokolja koji su neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata počinili partizani.
Jandroković se sastao sa zamjenikom predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milanom Kovačem, voditeljom Predstavništva Počasnog bleiburškog voda u Republici Hrvatskoj Božom Vukušićem, njegovom stručnom suradnicom Tenom Vujčić te pomoćnim zagrebačkim biskupom Mijom Gorskim, generalnim tajnikom i glasnogovornikom HBK Krunoslavom Novakom i Zvonimirom Ancićem.
Predsjedniku Hrvatskoga sabora predstavljen je program obilježavanja 80. godišnjice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda koja se i ove godine održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u suorganizaciji s Počasnim bleiburškim vodom te, u liturgijskom dijelu, s Hrvatskom biskupskom konferencijom.
Predsjednik Gordan Jandroković i sugovornici istaknuli su važnost dostojanstvenog obilježavanja Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta te iskazivanja poštovanja i pijeteta prema svim žrtvama, kao i očuvanja povijesne istine o ovoj velikoj tragediji hrvatskoga naroda.
Na Bleiburškom polju će, kao i prethodnih godina otkad je zabranjeno okupljanje na livadi u vlasništvu PBV-a, 16. svibnja hrvatski veleposlanik Daniel Glunčić položiti vijenac i zapaliti svijeću kod nadgrobne ploče s koje su tamošnje vlasti uklonile hrvatski grb s prvim bijelim poljem. U obližnjoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu služit će se sveta misa.
Dan poslije, 17. svibnja, najviši državni dužnosnici, osim predsjednika Zorana Milanovića, vijenac će položiti na zagrebačkom Mirogoju, kod Središnjeg križa, s početkom u 9:30 sati. U Maclju u Spomen-crkvi Muke Isusove u 12:15 sati biti služena sveta misa.
U okviru obilježavanja 80. godišnjice teškog zločina u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu u četvrtak, 15. svibnja 2025., bit će predstavljen zbornik “Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda”.
Iz Počasnog bleiburškog voda su su prošle godine objavili da pred sudovima u Austriji sudjeluju u tri postupka: sudsko-građanskom, sudsko-upravnom i sudsko-ustavnom.
“Prvi se vodio oko vlasništva nad zemljištem na Bleiburškom polju kojeg smo u međuvremenu dobili, odnosno pravomoćnom presudom Zemaljskog suda u Klagenfurtu zemljište na Bleiburškom polju vraćeno je Počasnom bleibuškom vodu u sto postotno vlasništvo.
Drugi postupak u prvostupanjskom stupnju smo izgubili, jer je Pokrajinski upravni sud u Klagenfurtu odbio našu žalbu na odluku Poglavarstva kotara Völkermarkt o uklanjanju hrvatske verzije teksta i hrvatskog povijenog grba s prvim bijelim poljem sa spomenika na Bleiburškom polju.
U presudi se na više mjesta navodi da se hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem ne može generalno kriminalizirati, nego da su njegova uporaba i javno isticanje općenito legalni – osim u kontekstu Waffen SS jedinice „Handžar divizije“ čiji su pripadnici na uniformama (lijevom rukavu) imali taj grb.
A da bi obrazložio odbijanje naše žalbe, sud je povezao spomenik na Bleiburškom polju s Handžar divizijom te potvrdio odluku Kotarskog poglavarstva Völkermarkt o zabrani isticanja hrvatskog povijesnog grba s prvim bijelim poljem na bleiburškom spomeniku.
Naime, u presudi se na tri mjesta napominje da hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem općenito nije sporan jer se legitimno koristio do Drugog svjetskog rata tako za vrijeme komunističke Jugoslavije pa i u Republici Hrvatskoj do današnjih dana.
Odvjetnik PBV-a Andreas Horacek uložio je zahtjev Saveznom upravnom sudu Austrije za izvanrednom revizijom te presude, u kojem je među ostalim naveo da bi prema toj logici u Austriji trebalo zabraniti državne grbove i zastave Njemačke, Francuske, Španjolske, Norveške, Finske itd., koji su se nalazili na uniformama raznih jedinica Waffen-SS-a.
Treći postupak je tužba Saveznom ustavnom sudu Austrije kojom će zatražiti poništenje Rezolucije austrijskog Parlamenta u kojoj se predlaže zabrana Središnje komemoracije za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda na Bleiburškom polju.
U obrazloženju Rezolucije se tvrdi da se zapravo ne radi o komemoraciji nego o ‘ultranacionalističkom i neofašističkom skupu’, premda se ista održavala pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u suorganizaciji u liturgijskom dijelu s Hrvatskom biskupskom konferencijom.”
M.M. /Foto: PBV
