Jedno od otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore je i neriješena granica na moru, no sudeći prema polemici u crnogorskim medijima, prosrpskom dijelu vlasti sporna je i Prevlaka.
Odnosi između Hrvatske i Crne Gore daleko su od idiličnih, osobito otkad na njih utječu prosrpski elementi u crnogorskoj vlasti, koji su lani u Skupštini progurali Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen i time pokazali ne samo da služe interesima Beograda nego i da im dobrosusjedstvo nije prioritet.
Hrvatska je uzvratila blokadom pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom (usprotivila se zatvaranju poglavlja vanjska, sigurnosna i obrambena politika) te slanjem non-papera sa zahtjevom da se otvorena pitanja koja narušavaju međusobne odnose napokon počnu rješavati.
Na popisu zahtjeva najvažniji su sukcesija vojne imovine, povratak školskog broda “Jadran”, razgraničenje na moru, procesuiranje ratnih zločina i odšteta logorašima, pronalazak nestalih osoba te promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg se ispostavilo da je bio čuvar u zloglasnom logoru Morinj, piše Večernji list
No, u kompleks međudržavnih odnosa Podgorica ovih dana pokušava ubaciti ratne zločine počinjene 1992. u Lori nad skupinom tadašnjih vojnika JNA iz Crne Gore, što se moglo iščitat i iz intervjua što ga je ministar Gordan Grlić Radman dao podgoričkim Vijestima.
“Ne postoji i nikad nije postojao nikakav logor Lora”, usprotivio se šef hrvatske diplomacije tome da se nekadašnji vojno-istražni zatvor Lora naziva logorom i dodao kako je to narativ kojemu je cilj izjednačiti agresora i žrtvu.
“Sve oko događanja u zatvoru u Lori je procesuirano i presuđeno, te je u domeni pravosudnog postupanja”, rekao je ministar Grlić Radman.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović na to je kazao kako taj stav “ne pridonosi unaprjeđenju odnosa između Crne Gore i Hrvatske”, a premijer Milojko Spajić poručio je kako je “zatvor Lora” postojao te da očekuje procesuiranje svih onih koji su tamo počinili kaznena djela nad crnogorskim državljanima.
“Ministar Grlić-Radman iznio je pravnu i službenu činjenicu. Logor Lora ne postoji i nikad nije postojao! Premijer Spajić Loru je ispravno i svjesno nazvao zatvorom. Tamo je postojao vojno istražni zatvor, što se ne može izjednačiti s logorom, a ti pokušaji služe manipulaciji” kaže posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, koja je odlično upućena u zbivanja u Crnoj Gori.
“Lora nije otvoreno pitanje”, kaže ona i ističe kako tu temu pokušavaju nametnuti pojedinci koji žele pokvariti napore da se odnosi dviju zemalja poprave. Također, cilj im je pretvoriti agresora u žrtvu i taj narativ upotrijebiti na skorim lokalnih izborima”, otkriva za Večernji list Babić Galić i napominje da “nema tog kaznenog djela koje se dogodilo bilo gdje u Hrvatskoj, pa i u Lori, da bismo ga opravdali iii zataškali”.
“Pravosudne institucije rade svoj posao i nitko ne bi smio napuhivati balon neistina suprvotnim tvrdnjama. Manipulacija ministrovom izjavom vrlo je opasna i dokazuje da se, unatoč javnoj isprici predsjednika Đukanovića, dio crnogorskih dužnosnika još nije suočio s ulogom Crne Gore u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Oni se boje dogovora Zagreba i Podgorice te se služe svime ne bi li zaustavili dosadašnje uspješne razgovore”, kaže posebna savjetnica.
No, hrvatski školski brod “Jadran” nije dio tih “uspješnih razgovora”.
Pokazuje to i stav crnogorskog ministra obrane Dragana Krapovića da je brod “neraskidivi dio i simbol Tivta”, ali i ne davna javna tribina u Tivtu na kojoj je pokrenuta inicijativa da se “Jadran” proglasi crnogorskim kulturnim dobrom.
Premda je inicijator nedavno osnovani Savjet nevladinih organizacija Boke kotorske, stječe se dojam da se iza te akcije skriva crnogorska vlast. Dojam pojačava i namjera spomenutoga Savjeta da organizira još dvije tribine koje bi se bavile otvorenim hrvatsko-crnogorskim pitanjima, a cilj im je očit – poručiti svojoj javnosti i Zagrebu da Podgorica ne odustaje od svojih stavova.
Peticija kao kazneno djelo
I Vanda Babić Galić vjeruje da se te tribine organiziraju uz potporu vlasti, i to onih političkih struktura kojima ne odgovara smjer kojim je Crna Gora krenula u odnosima s Hrvatskom i koje strahuju da će propasti sve ono na čemu su temeljile svoj rad.
“Teško je ostati bez magle kojom su kupovali glasove, zavaravali ljude pogrešnim informacijama, manipulirali njihovim emocijama, a sad bi ih tjerali da potpisuju nešto što pravno ne pripada Crnoj Gori i što bi moglo postati kazneno djelo”, upozorava savjetnica Babić Galić.
Na pitanje može li Hrvatska spriječiti pokušaj da se “Jadran” proglasi kulturnim dobrom Crne Gore, Babić Galić odgovara:
“Želje su jedno, a činjenice nešto posve drugo. Može se svašta dogoditi, no zamislite da Hrvatska proglasi Boku, koja je i hrvatsko kulturno dobro, kulturnih dobrom Republike Hrvatske!? Bi li to bilo moguće? Naravno da ne bi, jer mi poštujemo granice i vladavinu prava. Vjerujem u mudrost dijela crnogorske vlade, koja zna razliku i koja će i to pitanje riješiti na dobrobit obiju strana.
Jedno od otvorenih pitanja je i neriješena granica na moru, no sudeći prema polemici u crnogorskim medijima, prosrpskom dijelu vlasti sporna je i Prevlaka pa se pitanje Prevlake pokuša predati Medunarodnom sudu pravde u Haagu.
“Ne vjerujem da dio crnogorske vlade s kojom komuniciramo planira išta slično. Granice na kopnu su definirane i tu nema spora”, kategorična je savjetnica, ali zato očekuje da će se promijeniti ime bazena u Kotoru.
Uvjerena je također da se spomen-ploča na mjestu nekadašnjega logora Morinj neće micati.
“Svako njezino micanje dovelo bi do tektonskih promjena u odnosima dviju država. Prosrpska struja glavna je smetnja pomaku prema ispunjenju temeljnih odrednica koje Crnu Goru čine pravnom državom. Tek kad se oslobodi tereta politika koje zastupaju političari što ih je Hrvatska proglasila personama non grata, Crna Gora će moći odahnuti i udahnuti čist europski zrak”, kazala je Vanda Babić Galić.
M. M. /Foto: hrt
