“Kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša sazvat ću tematsku sjednicu o katastrofi u Osijeku, ali i drugim učestalim požarima kod privatnih oporabitelja otpada i ekološke štete koja time nastaje”, najavila je Benčić na konferenciji za novinare u Saboru.
Dodala je da će predložiti da Odbor provede javno saslušanje svih nadležnih institucija – Državnog inspektorata, DORH-a te Fonda za zaštitu okoliša koji je dužan financirati sanaciju takvih područja.
Kazala je da se prošli tjedan u Osijeku osobno uvjerila u razmjere ekološke katastrofe te da ono što je vidjela sigurno upućuje na to da nisu poštovana sva pravila gospodarenja plastičnim otpadom.
Na prvi pogled, pojasnila je, bilo je uočljivo da su bale plastike više od onog što je propisano te da između bala nije ostavljen dovoljan prostor, ni za vatrogasna vozila.
“Ekološka katastrofa u Osijeku je zvono za uzbunu jer bi se katastrofa sličnog opsega mogla dogoditi i u drugim dijelovima Hrvatske. Diljem zemlje postoje tvrtke koje na sličan način postupaju s otpadom”, upozorila je podsjetivši na slučaj tvrtke Livit bivšeg ministra Ivana Vrdoljaka, koja navodno obrađuje mulj te govori da ima postrojenje.
‘U Pazinu kuca ekološka bomba’
“Građani i eko-udruga Karašica iz Valpova godinama upozoravaju da se zapravo ne radi o obradi već o čistom nepropisnom taloženju i skladištenju mulja i da im također prijeti ekološka katastrofa”, napomenula je.
Navela je i slučajeve prošlotjednog požara u skladištu tvrtke Eko flora u Oroslavju, te u Pazinu, gdje je država dozvolila da novoosnovana tvrtka uveze otpad, uglavnom plastični, gume i tekstil te da je tvrtka dobila i dozvolu za obradu otpada od Istarske županije iako nemaju strojeve niti su ikad obrađivali otpad, već su otpad uvezli iz Italije, ostavili ga i tvrtku otjerali u stečaj.
“U Pazinu kuca ekološka bomba, a država ne reagira i ne sanira problem”, istaknula je.
Osvrnula se i na slučaj bivše tvrtke Kolektor koja je radila na području bivše tvornice Dioki u Zagrebu, skladištila otpad i otišla u stečaj.
Zakon o gospodarenju otpadom kaže da onečišćivač plaća, međutim, kada onečišćivač ode u stečaj ili nije u mogućnosti sanirati štetu, tada država mora preuzeti sanaciju, ali to se ne događa, kazala je.
“Izloženi smo kriminalnim radnjama ili nemaru nekih privatnika. Profit je individualiziran, a ekološka šteta se socijalizira, odnosno, trošak snosi cijelo društvo i tome se mora stati na kraj”, poručila je Benčić.
Hina/Foto: FaH
