Bill Browder: Srbija je izbarala biti na strani zla, a Vučić je Putinov trojanski konj

Poznati britansko-američki biznismen i borac za ljudska prava William Felix Browder u intervjuu za Nova.rs, jedan od rijetkih od režima neovisnih medija u Srbiji, rekao je da su sankcije Velike Britanije, uvedene srpskim državljanima, dokaz da u Srbiji vladavina prava nije na adekvatnom nivou.

Činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, iako je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, prema njegovim riječima pokazuje da je Vlada Srbije “izabrala biti na strani zla” te da “ne vjeruje da će joj itko u skorijoj budućnosti to zaboraviti”.

William Felix Browder, britanski financijer američkog porekla jedan je od najvećih neprijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Browder je generalni direktor i suosnivač kompanije Hermitage Capital, investicijski savjetnik Hermitage fonda koji je u jednom trenutku bio najveći strani investitor u Rusiji. Preuzeo je velike energetske ruske kompanije kao što su Gasprom, Unified Energy Systems i Sidanko, a za kaznu mu je zabranjen ulazak u Rusiju, deportiran je u Veliku Britaniju i proglašen prijetnjom po rusku nacionalnu sigurnost.

Tijekom godina je proganjan, njegovi suradnici su maltretirani, na kraju i hapšeni, a on je uspeo da iz cjelokupne situacije izvuče ono najbolje – njegova kompanija i ugled ostali su netaknuti, a tragična smrt njegovog suradnika Sergeja Magnitskog dovela je do usvajanja zakona koji podrazumijeva sankcioniranje svih koji se ogriješe o ljudska prava ili su upleteni u financijske malverzacije.

Autor bestselera New York Timesa “Crvena obavijest” (Red notice),  u razgovoru za “Novu” osvrnuo se na bliske odnose Srbije i Rusije, sankcije koje je Velika Britanija uvela srpskim državljanima, govorio je o političkoj sudbini ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali o tome zbog čega predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ne vidi kao čovjeka vrijednog poštovanja.

Na pitanje koliko je upoznat s radom šefa srpske države, Browder kaže:

“Ne znam mnogo detalja o Aleksandru Vučiću, ali ono što znam ne čini ga osobom koju bih podržao ili poštovao. Vidio sam njegove fotografije na kojima je s predstavnikom Irana u trenucima kad je u Iranu ubijeno 450 mirnih demonstranata. Izgleda da Srbija dosta polaže u odnose s diktaturama širom svijeta, što, po mom mišljenju, nema nekog smisla. Kao da je “Trojanski konj” Rusije u Srbiji”, kaže Browder

Velika Britanija nedavno je uvela sankcije Milanu Radoičiću, Zvonku Veselinoviću i Slobodanu Tešiću. Što znači ova odluka i na što se odnose ove sankcije?

Te sankcije su britanska verzija akta “Magnitski”. Prema ovom zakonu, onima koji su pod sankcijama su zamrznuta sredstva i ukinute vize za Veliku Britaniju. Sankcije se odnose na ljude koji su umiješani u kršenje ljudskih prava, korupciju i kleptokraciju.

Magnitski zakon dobio je ime po mom odvjetniku Sergeju Magnitskom, koji je bio moj zastupnik u Rusiji. On je otkrio da je tamošnja vlast umiješana u korupcionašku aferu koja je napravila štetu od 30 milijuna dolara. Zbog toga je uhićen, a potom mučen i ubijen u zatvoru. Taj zakon o sankcijama ne postoji samo u Velikoj Britaniji i SAD, već i u 35 država na svijetu i koristi se kao osnovno sredstvo zapadnih demokracija protiv korumpiranih funkcionera i kleptokrata. Ljudi koje se nađu pod ovim sankcijama ne mogu više obavljati svoje poslove po svijetu, jer su njihovi računi u bankama ugašeni, također, oni ne mogu putovati, ne mogu koristiti kreditne kartice i uopće – ne mogu  se baviti biznisom.

Što vam govori o Srbiji to što su tri osobe iz te zemlje na toj listi?

Glavni razlog postojanja Magnitski zakona je to što u određenim država vladavina prava i pravde ne funkcionira na adekvatan način. Kad imate ljude koji su ugrozili ljudska prava ili su umiješani u neke financijske malverzacije, a koje države ne procesuiraju zato što nemaju vladavinu prava i same po sebi su korumpirane, tu se Magnitski zakon koristi kao internacionalni mehanizam i sredstvo da oni budu kažnjeni. To znači da postoji manjkavost u zakonima u državi odakle je osoba sankcionirana i to se neće dobro odraziti na Srbiju.

Hoćete kazati da sustav u Srbiji ne funkcionira adekvatno?

To ukazuje da vladavina prava u Srbiji nije adekvatna. Da jeste, onda bi tvi ljudi vjerojatno bili pod udarom domaćeg zakona. A ako oni završe tako što ih sankcionira SAD ili Ujedinjeno Kraljevstvo, to obično znači da postoji velika neusklađenost između zakona.

Prije napada Rusije na Ukrajinu rekli ste da ne vjerujete da će Putin napasti, jer nije samoubilački predsjednik i da bi napad bio samoubilački potez. Kako onda objašnjavate ovo što je uradio?

Rekao sam da on to neće učiniti, jer sam smatrao da on nije dovoljno snažan da napadne drugu državu, s obzirom na to da je njegova vojska razorena korupcijom i da ekonomija Rusije nije dovoljno snažna. Mislio sam da će on samo prijetiti invazijom. Činjenica da je ipak pokrenuo invaziju pokazala se kao potpuna katastrofa. Kako za Ukrajinu, tako i za njega samog.

Prema podacima  Vojske Ukrajine, Rusija je izgubila 100 tisuća vojnika. Riječ je o duplo više stradalih nego što je to bio slučaj, na primer, u Vijetnamu, u ratu koji su pokrenule SAD. Mislim da je to šest do sedam puta više nego što je Rusija izgubila tijekom rata u Afganistanu, koji je bio izrazito nepopularan rat.

Sve se pretvara u veliku katastrofu za Putina, koji je morao angažirati više vojnika, što ga je učinilo veoma nepopularnim u Rusiji. Stvorio je takvu atmosferu i toliko je uznemirio vlastiti narod da je bukvalno moguće sve da se dogodi, uključujući i ustanak naroda.

Kako će se sve završiti i kakva je politička sudbina Vladimira Putina nakon rata?

Sve zavisi od toga kako definirate to “nakon rata”. Ako se ratni sukob okonča pobjedom Rusije, onda će Putin nastaviti dalje i napast će države članice NATO, poput Litve ili Estonije, a to bi predstavljalo potpunu katastrofu za sve nas.

Druga mogućnost je da Rusija izgubi ovaj rat, odnosno da pobijedi Ukrajina. Ako se to dogodi, mislim da Putin nema nikakvu budućnost i da će biti eliminiran od strane Rusa. Ono što mislim, nažalost, da je najrealniji scenario je nastavak ovoga što gledamo danas – da nijedna strana nema veliku vojnu prednost i da se rat iznova i iznova nastavlja. Ovo je europski ekvivalent Iransko-iračkog rata koji je trajao osam godina.

Ne vjerujete da bi putem pregovora moglo doći do mira?

Znam i vidim kako se Putin odnosi prema svojim savjetnicima. I sām sam bio njegov savjetnik punih 14 godina. On je tip čovjeka koji nikada ne pregovara i nikad se ne povlači. On vjeruje da su pregovori znak slabosti. Ako pogledate kakvi su njegovi zahtjevi tijekom pregovora, vidjet ćete da on kaže da se može razgovarati o tome da se Ukrajinci predaju ili da odustanu. Naravno, Ukrajinci se nikad neće predati. Stoga, ne vidim mogućnost da oni mogu  pregovarati.

Od početka agresije na Ukrajinu, svjedočimo snažnoj represiji u Rusiji prema opoziciji. Po izbijanju rata uhićen je vaš prijatelj Vladimir Kara-Murza. U kolikoj je on opasnosti trenutno?

On je u ozbiljnoj opasnosti. On je moj blizak prijatelj i saveznik, radio je sa mnom u mnogim državama svijeta gdje je podržavao usvajanje Magnitski zakona. Putinov režim je u više navrata pokušavao ga ubiti, dva puta je preživio trovanje, a sada su ga isti oni ljudi, koji su ga pokušali ubiti, pritvorili. Njemu prijeti 24 godine zatvora zbog optužbi za veleizdaju. Mislim da je u ogromnoj opasnosti i svaki dan brinem o njemu.

Koje su posljednje informacije koje imate o Kara-Murzi?

Posljednje informacije koje imam mi govore da će oni njega do kraja života držati u zatvoru. On se nalazi, koliko shvaćam, u veoma strogim zatvorskim uvjetima, ne izgleda dobro, izgubio je mnogo kilograma… Svaki dan se molim i nadam će uspjeti sve ovo izdržati.

Odvjetnik Dimitrij Zahvatov rekao je da postoje veze između uhićenja Vladimira Kara-Murze s događajem koji se odigrao nekoliko mjeseci ranije – kad je prisluškivana ruska opozicija u Beogradu?

Vladimir Kara-Murza je putovao po svijetu i govorio o Magnitski sankcijama i borbi protiv Putina. Organizirao je političke skupove i sastanke s ljudima iz oporbe, a jedna od država gdje je bio je i Srbija. Koliko sam razumio, srpske sigurnosne službe su radile u korist ruskih i pratili su ga, a sad znamo da je on uhićen zbog svega što je radio.

Srbija je, uz Bjelorusiju i Tursku, jedina država u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji. Ako imamo u vidu da je riječ o državi kandidatu za članstvo EU, koliko ovo može da utiče na njen status u Europi i njenu reputaciju?

Mislim da je Srbija u dobroj mjeri diskvalificira sebe. Ovo je situacija gdje si ili na strani dobra ili na strani zla, a Vlada Srbije je izabrala biti na strani zla i ne vjerujem da će joj to itko zaboraviti u skorijoj budućnosti.

Ljetos je Srbiju pokušao  posjetiti Sergej Lavrov, ali je njegov dolazak u Srbiju bio onemogućen zbog toga što su okolne države zabranile let njegovom avionu. Zbog čega je Srbija toliko važna Rusiji?

Svaka država koja bi potencijalno bila saveznik Rusije njoj je važna, jer oni sad nemaju mnogo prijatelja. Već duže vrijeme oni se oslanjaju na Srbiju, njih povezuje zajednička Pravoslavna crkva. Međutim, dodao bih da je i korupcija ono što također povezuje vlast u Rusiji i vlast u Srbiji. Vi sad imate situaciju gdje je Rusiji potreban prijatelj, a Srbija je želi to biti.

Srbija ima otvoren problem oko Kosova, a Rusija podržava Srbiju u Ujedinjenim narodima. S druge strane, Putin redovno koristi kosovski presedan kad objašnjava pretenzije na teritorij Ukrajine, tvrdeći da je Pandorina kutija otvorena. Kako objašnjavate ovaj kontradiktorni stav?

Putin ne želi nijedan presedan koji bi omogućio drugim državama da definira vlastite granice. Ako se taj presedan dogodi, to bi njega moglo snaći u Čečeniji, Osetiji i raznim drugim mjestima. Tako da je njegov cilj to očuvanje teritorijalnog integriteta. S druge strane, on voli kaos i voli  ga stvarati, a jedan od najboljih načina za stvaranje kaosa je upravo otvaranje “Pandorine kutije”, kako ste rekli.

Je li Putinu važno Kosovo?

Njemu je važno stvarati krize po svijetu, a Kosovo je prostor pogodan za to. On tu može s malo truda napraviti mnogo problema.

Srbija godinama uživa povlašteni status kad je riječ o nabavci ruskog plina. Mihail Hodorkovski je rekao da je “cijena ruskog plina cijena dijela srpskog suvereniteta”. Što vi mislite?

Ono što svi vidimo je da su gotovo svi prestali kupovati ruski plin. Činjenica da je Srbija nastavila dobivati ruski plin  govori sve što biste trebali znati o Rusiji i Srbiji.