Bivša pjevačica Magazina napala Gorana Milića zbog izjave o Predsjednici

Nekadašnja pjevačica grupe Magazin Ljiljana Nikolovska, koja danas živi u San Pedru u Kaliforniji, nakon što je nedavno objavila komentar izjave Kolinde Grabar-Kitarović u SAD-u, osvrnula se na objavu dugogodišnjeg novinara i urednika Gorana Milića.

On je na svom profilu objavio status u kojem je prozvao kritičare hrvatske predsjednice rekavši da je ‘ovo što se radi Predsjednici Republike ekstremni oblik primitivizma i mržnje’.

Nikolovska je  reagirala na njegovu objavu rekavši između ostalog da ‘kritika javnog službenika nije primitivizam, već osnovna dužnost svakog građana’.

– Gospodine Miliću, kritika javnog službenika koji je plaćen od svih ali servisira samo odabrane, koliko god zvučan naziv radnog mjesta, nije primitivizam, već osnovna dužnost svakog građana. Primitivizam su gladna djeca po školama. I zdravstveni problem čiji je jedini izlaz skupljanje sredstava preko Interneta. Primitivizam je raditi puno radno vrijeme i biti prisiljen birati između hrane i grijanja.

Primitivizam je prisiliti starce koji su cijeli život ulagali u fondove, da zbog skoro nepostojeće penzije kopaju po kantama. Primitivizam su neiscrpna gramzljivost vaše vladajuće kaste, privatne jahte plaćene suzom i krvlju poginulih i živih, službeni Audiji u državi u kojoj ljudi nemaju ni za gradski autobus, legalizirana otimačina, liposukcije i zatezanja alkoholnih trbušina na račun ovršenog zbog 20 kuna – poručila je pjevačica.

Nikolovska je prošli tjedan na Facebooku, komentirala izjavu Grabar-Kitarović prilikom posjeta SAD-u kad je rekla kako je bila ‘djevojka rođena s krive strane željezne zavjese’ i ‘sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja, a da se zbog toga ne bude progonjen’.

– I ja sam bila glazbenica, proputovala sam cijeli svijet, išla na ponoćke, vjenčanja i pričesti u crkvu, na balet, kod doktora, zubara, na ljetovanja i zimovanja kad god su mi naredili, iza te iste ‘željezne zavjese’.

Puno sam propatila. Kolinda, izdrži još malo, dok te ne prime negdje vani u izlog s puno neonskog svjetla – komentirala je sarkastično bivša pjevačica Magazina.

Što je željezna zavjesa?

Željezna zavjesa pojavila se odmah po završetku 2. svjetskog rata i trajala je sve do kraja Hladnog rata koji je završio 1990. godine

Željezna zavjesa izraz je koji se koristio za graničnu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politička bloka; na jednoj strani blok istočnoeuropskih zemalja na čelu sa Sovjetskim Savezom, a drugi su blok predstavljale zapadnoeuropske zemlje koje su bile u interesnoj sferi Sjedinjenih Američkih Država.

Izraz je predložio britanski premijer Winston Leonard Spencer Churchill 5. ožujka 1946. godine u govoru koji je održao na Westminster Collegeu u američkoj saveznoj državi Missouri. U to vrijeme Churchill nije bio britanski premijer jer je prethodne godine bio izgubio na izborima (vratio se ponovno na vlast pet godina kasnije).

Tijekom spomenutog je govora Churchill naglasio da se “Željezna zavjesa spustila na europski kontinent od grada Stettina (polj. Szczecin) na Baltičkom moru do Trsta na Jadranu”. Nabrojao je i glavne gradove europskih država koji su se našli iza te zavjese, u sovjetskoj sferi. Bili su to: Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija.

Napomenimo, u to su vrijeme Berlin i Beč bili pod upravom SAD-a, Velike Britanije, Francuske i SSSR-a, no nalazili su se okruženi sovjetskim zonama (Austrija je bila podijeljena na okupacijske zone sve do 1955. godine).

Churchill se negativno izrazio o moskovskoj kontroli zemalja iza Željezne zavjese, upozoravajući na tamošnji nedostatak demokracije i na policijski režim. Nakon tog Churchillovog govora pojam Željezne zavjese ušao je i u svakodnevni govor.

M. Marković/Foto:pxll/e. kalić