Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Hrvat zarobljen u ratnoj Ukrajini, uz poruku da u suradnji s ukrajinskim vlastima nastavljaju raditi na rješavanju slučaja.
Prvu informaciju o Zagrepčaninu zarobljenom 200-ak kilometara od Mariupolja objavila je ruska državna televizija, objavili su video intervju njihova novinara sa zarobljenim Hrvatom.
“Želim preživjeti”, riječi su zarobljenog Zagrepčanina, ruskoj televiziji Russia Today, u jednom od njihovih redovitih intervjua s, kako kažu, stranim plaćenicima.
Iz pakla Mariupolja je, kaže, sa suborcima ukrajinskim marincima, pokušao proboj iz grada. Pješačili su 260 kilometara i naletjeli na rusku artiljerijsku jedinicu. Da je zarobljen, potvrdilo je i hrvatsko ;inistarstvo vanjskih poslova:
“MVEP raspolaže saznanjima o zarobljenom hrvatskom državljaninu te u suradnji s ukrajinskim vlastima nastavlja raditi na rješavanju slučaja. Zbog osjetljivosti situacije, u ovom trenutku ne možemo otkrivati detaljnije informacije.”
Zarobljenim strancima prijete stroge kazne, a s obzirom da s vlastima samoproglašenih proruskih republika, nemamo odnose, ostaje jedino kontaktirati Rusiju.
“Konzularni predstavnik RH ima pravo kontaktirati s hrvatskim državljaninom, i ako mu bude suđeno, kako se sada govori, ima pravo prisustvovati sudskom postupku”, objasnio je Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji.
Mogli bi, predlaže Kovačević, zatražiti i pomoć bivšeg ruskog veleposlanika, koji o slučaju ne zna ništa.
“Pokušat ću saznati kakvo je stanje. Ali prvo je potreban službeni kontakt vašeg veleposlanstva s ruskim ministarstvom vanjskih poslova. Obećavam da ću stupiti u kontakt s ministarstvom i pokušati pomoći da se dođe do rješenja”, kazao je Anvar Azimov, bivši ruski veleposlanik u Hrvatskoj.
Zarobljeni Hrvat ukrajinskim snagama pridružio se još 2020. godine. Kaže da bi dobio državljanstvo, jer se u Ukrajini zaljubio.
S borcima Azova tvrdi, nije imao dodira. Njegovi prijatelji kojima je savjetovano da javno ne govore, svi odreda nam kažu, nije riječ o nikakvom neonacistu.
Još na početku napada na Ukrajinu, Rusi su upravo Hrvate prve spominjali kao ukrajinske plaćenike, njih oko 200 i zbog čega su pokušali uručiti i prosvjednu notu hrvatskom vojnom atašeu u Moskvi, koji je to odbio.
Stav Vlade je premijer Andrej Plenković više puta ponovio.
“Svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima je akt pojedinaca i idu tamo na osobnu odgovornost”, rekao je premijer krajem veljače.
Sada ostaje diplomatska akcija, bilo javna bilo ona tajna. I to nakon što su ruski diplomati protjerani iz Zagreba, a što je Moskvu najviše uvrijedilo nije im dozvoljen ni dolazak humanitarnog leta po njih.
“Sad se pokazuje koliko je loša bila pretjerana revnost RH u protjerivanju ruskih diplomata i prenaglašenog iskazivanja neprijateljstva prema Ruskoj Federaciji, premda je to zaslužila. I sada Hrvatska ovisi o dobroj volji ruske strane”, tvrdi Kovačević.
“Moj savjet Hrvatima je nemojte se uplitati, posebno dobrovoljci, u ovaj rat”, rekao je Azimov.
Nije poznato koliko se Hrvata bori u Ukrajini, i ima li još koji u Mariupolju.
