Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog rekao je da je rusko rukovodstvo u pogledu rata u Ukrajini napravilo niz pogrešnih procjena.
Kovačević je rekao da Rusija od prvog dana govori da zapravo ratuje protiv NATO-a te da ne vidi razlog za iznenađenje što se NATO angažirao u ratu koji Rusija vodi protiv njega. Ustvrdio je da je očito da je rusko rukovodstvo napravilo niz pogrešnih procjena.
“Prva i osnovna pogreška je bila da se sa stotinjak tisuća vojnika može uspješno okupirati Ukrajina. Dakle, već u prvom koraku su doživjeli neuspjeh.
“Drugo, računali su da će za potpuni uspjeh te operacije biti potrebno svega nekoliko dana, eventualno nekoliko tjedana. To se pokazalo pogrešnim.
Rekao je i da su ruske dugoročne političke prognoze bile potpuno pogrešne – očekivali su da će se Europa udaljiti od Amerike i da će među europskim zemljama doći do fatalnog neslaganja, a doživjeli su upravo suprotno.
“I treće – proširenje NATO saveza. Glavni motiv ruske politike bio je spriječiti daljnje širenje NATO saveza na istok, a sad su dobili dvije nove članice NATO saveza. Očito je da je riječ o strateški pogrešnoj odluci. Napol dobivenu diplomatsku bitku Rusija je pretvorila u rat čiji ishod će biti nepovoljan za Rusiju”, rekao je.
Kovačević je rekao da inicijativa 19 lokalnih dužnosnika iz Moskve i Sankt Peterburga, koji su od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražili da podnese ostavku, govori o promjeni političke atmosfere u Rusiji.
Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da većina Rusa i dalje podržava vlast, uključujući intervenciju u Ukrajini, ali vjerojatno ljudi u anketama govore ono što misle da vlast očekuje čuti, rekao je. Međutim, ako se poveća broj onih koji javno iskazuju nezadovoljstvo, i rezultati anketa bit će drugačiji, dodao je Kovačević.
Smatra da bi na javno mnijenje mogla utjecati i eventualna opća mobilizacija.
Biti ili ne biti Vladimira Putina
“Za Rusiju se ovaj rat u Ukrajini pretvara u rat u kojem se odlučuje o biti ili ne biti predsjednika Putina i njegovog sustava vlasti”, rekao je Kovačević.
Izjavu čelnika ruskog Sigurnosnog vijeća i bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, koji je zaprijetio dizanjem vojne operacije na novu razinu, Kovačević je okarakterizirao kao prijetnju upotrebom nuklearnog naoružanja jer, kako je rekao, drugi resursi Rusiji očito nedostaju.
“Što duže traje taj rat u Ukrajini, ekonomski, socijalni i politički problemi u Rusiji bit će sve veći”, rekao je također. Ustvrdio je i da Rusija ne raspolaže suvremenom tehnologijom za eksploataciju nafte i plina te da u tom pogledu ovisi o Zapadu.
Ogorec je istaknuo da je ruski tehnološki potencijal sve slabiji te da još uvijek troše sovjetsko naoružanje. Kaže da Rusi ne ratuju moderno, već “drobe” sve pred sobom. “To neće dugo trajati”, dodao je.
“SAD-u u interesu da rat traje što duže”
Kovačević je između ostalog rekao i da ruska strana u posljednjim danima sve češće spominje pregovore, s obzirom na nepovoljno stanje na terenu, dok su Ukrajinci sve rezolutniji u stajalištu da pregovora nema.
“To samo znači da se ukrajinska vlast oslanja na trajnu podršku Zapada, a SAD-u je po mom mišljenju u interesu da taj rat traje što duže kako bi Rusija doživjela vojni i politički slom”, rekao je.
Kovačević je rekao da je Europska unija kolateralna žrtva ukrajinskog rata, kao i da je primarni američki strateški cilj bio prekinuti gospodarske veze Rusije i EU-a te EU podrediti Americi.
“Amerika je u tom pogledu uspjela, a EU se suočava s posljedicama činjenice da nije uspjela izgraditi stratešku autonomiju, da nije ostvarila nikakav politički utjecaj na one igrače o kojima ovisi njezina sigurnost i snabdijevanje energijom, mislim na Rusiju i Ukrajinu, i u potpunosti je Americi prepustila inicijativu na europskom tlu”, rekao je Kovačević.
Dodao je da se EU sada susreće s posljedicama, koje će biti ekonomske i socijalne, te da će dugoročno snositi troškove obnove Ukrajine kad dođe vrijeme za to.
“EU se pokazao nesposobnim za to da se uspostavi kao relevantan međunarodni igrač i ponovno je u poziciji u kojoj je Europa bila poslije ’45. – u potpunosti vazalni odnos prema SAD-u”, zaključio je Kovačević.
D.M. /Foto: EPA / Autor: SERGEI CHIRIKOV
