Izvješće je o učinku sankcija i ekonomske izolacije Rusije sastavljeno za tajni sastanak najviših dužnosnika održan 30. kolovoza. Bloomberg piše da su izvori potvrdili autentičnost dokumenta.
Rusija bi se mogla suočiti s duljom i dubljom recesijom kako se širi utjecaj američkih i europskih sankcija hendikepirajući sektore na koje se zemlja godinama oslanjala za pokretanje gospodarstva, navodi se u internom izvješću pripremljenom za vladu koje je objavio Bloomberg.
Dokument, rezultat višemjesečnog rada dužnosnika i stručnjaka koji su pokušavali procijeniti stvarni učinak ekonomske izolacije Rusije zbog invazije na Ukrajinu, daje daleko strašniju sliku nego što to dužnosnici otkrivaju u javnim nastupima, piše Bloomberg.
Izvješće je sastavljeno za tajni sastanak najviših dužnosnika održan 30. kolovoza. Bloomberg piše da su izvori potvrdili autentičnost dokumenta.
Povjerljivi dokument u suprotnosti je s optimističnim javnim izjavama, a ključni sektori suočavaju s oštrim padom proizvodnje i odljevom mozgova.
Tri scenarija
Dva od tri scenarija u izvješću pokazuju da će se kontrakcija gospodarstva ubrzati sljedeće godine, pri čemu će se gospodarstvo vratiti na prijeratnu razinu tek krajem desetljeća ili kasnije. Prema “inercijskom” scenariju, gospodarstvo će iduće godine pasti za 8.3%, dok “stresni” scenarij predviđa pad od 11.9% posto u 2024.
Svi scenariji pokazuju da se pritisak sankcija pojačava, a vjerojatno će im se pridružiti još zemalja. Oštar zaokret Europe od ruske nafte i plina također bi mogao utjecati na sposobnost Kremlja da opskrbljuje vlastito tržište, navodi se u izvješću.
Odlazak 200.000 IT stručnjaka?
Dužnosnici u javnosti govore da je učinak sankcija bio manji od očekivanog. Izvješće procjenjuje da bi čak 200.000 IT stručnjaka moglo napustiti zemlju do 2025., što je prva službena prognoza sve većeg odljeva mozgova.
Dokument poziva na uvođenje niza mjera za potporu gospodarstvu i daljnje ublažavanje utjecaja sankcija kako bi se gospodarstvo oporavilo na prijeratne razine 2024. i nastavilo stabilan rast nakon toga.
“Sa smanjenim pristupom zapadnim tehnologijama, valom prodaje stranih kompanija i demografskim vjetrovima koji su pred nama, potencijalni rast zemlje trebao bi se smanjiti na 0,5%-1,0% u sljedećem desetljeću. Nakon toga će se još više smanjivati, sve do malo iznad nule do 2050. Rusija će također biti sve ranjivija na pad globalnih cijena roba, jer međunarodne rezerve više ne predstavljaju tampon”, rekao je ruski ekonomist Aleksandar Isakov.
Tijekom sljedeće godine ili dvije, izvješće upozorava na “smanjene količine proizvodnje u nizu izvozno orijentiranih sektora”, od nafte i plina do metala, kemikalija i proizvoda od drva. Iako je kasnije moguć određeni oporavak, “ovi će sektori prestati biti pokretači gospodarstva”.
Potpuni prekid isporuke plina Europi, glavnom ruskom izvoznom tržištu, mogao bi koštati čak 400 milijardi rubalja (6,6 milijardi dolara) godišnje izgubljenih poreznih prihoda, navodi se u izvješću. Izgubljenu prodaju neće biti moguće u potpunosti nadoknaditi novim izvoznim tržištima ni u srednjem roku.
Pogođen naftni sektor
Kao rezultat toga, proizvodnja će se morati smanjiti, ugrožavajući ciljeve Kremlja za proširenje domaće opskrbe plinom, navodi se u izvješću. Nedostatak tehnologije potrebne za postrojenja za ukapljeni prirodni plin je “kritičan” i može omesti napore za izgradnju novih.
Planovi Europe da prestane uvoziti ruske naftne proizvode — oko 55 % izvoza prošle godine tamo — mogli bi izazvati oštre rezove u proizvodnji ostavljajući i domaće tržište bez goriva.
Proizvođači metala gube 5,7 milijardi dolara godišnje zbog ograničenja, navodi se u izvješću.
Ako svjetsko gospodarstvo sklizne u recesiju, upozorava izvješće, Rusija bi mogla doživjeti daljnje smanjenje izvoza budući da postaje “promjenjivi dobavljač” na globalnim tržištima, pri čemu će prvo nestati potražnja za njezinim proizvodima. To bi moglo izazvati pad rublje i skok inflacije.
Na strani uvoza, “glavni kratkoročni rizik je obustava proizvodnje zbog nedostatka uvoznih sirovina i komponenti.” Dugoročno, nemogućnost popravka uvezene opreme mogla bi trajno ograničiti rast, navodi se u izvješću.
‘Kritični uvoz’
“Jednostavno nema alternativnih dobavljača za neke kritične uvozne proizvode”, navodi se.
Čak i u poljoprivrednom sektoru, gdje je Kremlj hvalio svoje napore u zamjeni inozemnih zaliha, ovisnost o ključnim inputima mogla bi natjerati Ruse da smanje potrošnju hrane kako zalihe opadaju, navodi se u izvješću.
Ograničenja pristupa zapadnoj tehnologiji mogu gurnuti Rusiju generaciju ili dvije iza trenutnih standarda jer je prisiljena oslanjati se na manje napredne alternative iz Kine i jugoistočne Azije.
Izvješće upozorava da će sankcije također prisiliti vladu da revidira niz razvojnih ciljeva koje je Putin postavio prije rata, uključujući one za povećanje rasta stanovništva i očekivanog životnog vijeka.
Na sektorskoj osnovi, izvješće detaljno opisuje posljedice sankcija:
- Poljoprivreda: Punih 99% proizvodnje peradi i 30% proizvodnje mliječnih goveda Holstein ovisi o uvozu. Sjeme za osnovne namirnice poput šećerne repe i krumpira također se uglavnom donosi izvan zemlje, kao i hrana za ribe i aminokiseline.
- Zrakoplovstvo: 95% količine putnika prevozi se zrakoplovima strane proizvodnje, a nedostatak pristupa uvezenim rezervnim dijelovima mogao bi dovesti do smanjenja flote jer oni prestanu služiti
- Strojogradnja: samo 30% alatnih strojeva proizvedeno je u Rusiji, a lokalna industrija nema kapacitet za pokrivanje rastuće potražnje
- Farmaceutika: Oko 80% domaće proizvodnje oslanja se na uvozne sirovine
- Prijevoz: Ograničenja EU-a utrostručila su troškove cestovnih pošiljaka
- Komunikacije i IT: Ograničenja telefoniranja mogla bi ostaviti Rusiji manjak do 2025., dok bi njezin telekomunikacijski sektor 2022. mogao zaostajati pet godina za svjetskim liderima.
M.M. /Foto: Sputnik
