Bojni ples moreška s Korčule na novoj poštanskoj marki

Nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske  ovaj je ples proglašen 2007. godine, a plesna vještina moreškanata prenosi se s generacije na generaciju.

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 10. srpnja 2023. novu prigodnu poštansku marku „PUmed, mediteranski festivali – moreška“. Poštanska marka nastala je u suradnji sa Savezom poštanskih operatora mediteranskih zemalja, a ova suradnja prvi je put pokrenuta 2015. godine.

Motiv na marki autora Deana Roksandića, dizajnera iz Zagreba, nastalog prema fotografiji Marija Romulića i Dražena Stojčića, fotografa iz Osijeka, prikaz je iz bojnog plesa moreška. Nominalna vrijednost marke iznosi 1,99 eura, a izdana je i u arku od 16 maraka i u nakladi od 30.000 primjeraka. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka napisala je dr. sc. Marija Hajdić, ravnateljica Gradskog muzeja Korčula

Moreška je bojni ples s mačevima koji s dramskom radnjom i glazbenom pratnjom čini jedinstvenu povezanu cjelinu. U sedam mačevalačkih figura ili kolapa vojske crnoga i bijeloga kralja bore se za pravednu pobjedu ljubavi. Crni kralj Moro oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu – bulu. U zadnjoj figuri vojska crnoga kralja Mora poražena je. On u znak pokornosti pada na tlo i predaje kralju Osmanu oružje i bulu.

Kralj Osman oslobađa bulu od veriga, podiže veo koji joj prekriva lice i poljubi je. Moreškanti su odjeveni u slikovite odore koje znatno pridonose cjelokupnom dojmu izvedbe. Bijeli vojnici odjeveni su u crveno odijelo, a crni u crno. Na glavama kraljeva su krune, a vojnika kape koje ih ukrašavaju i štite u boju.

Nekada se moreška izvodila uz pratnju manjeg broja instrumenata, dok je današnju glazbenu pratnju korčulanske moreške komponirao Krsto Odak.

Moreška se u prošlosti izvodila u brojnim gradovima europskog Sredozemlja te je od svih mjesta na istočnoj obali Jadrana sačuvana samo u Korčuli gdje se njeguje od 16. stoljeća iako najraniji spomen korčulanske moreške potječe iz 17. stoljeća. Za razliku od izvornih otočnih kumpanija, moreška potječe iz zemalja na prostoru Europe koja je saživjela s Korčulom, pa se zato i naziva „korčulanskom moreškom“.

Moreška se u Korčuli nekada izvodila jednom godišnje, na blagdan sv. Todora, suzaštitnika Korčule, koji se obilježava 29. srpnja, a batila se i pred uglednim gostima Korčule.

U novije vrijeme korčulanska moreška nastupa na gotovo svim važnim festivalima u Hrvatskoj i Europi (otvaranje prve Međunarodne smotre folklora 1966. i Mediteranskih igara u Splitu 1979.). Danas morešku u Korčuli bate

dva društva: KUD „Moreška“ i HGD „Sv. Cecilija“.

R.I. /Foto: HP