Nakon višegodišnjih zdravstvenih problema 6. studenog 2024. preminuo je Ivan Zvonimir Čičak, nekadašnji politički disident i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora.
Ivan Zvonimir Čičak rođen je u Zagrebu 10. kolovoza 1947., kao četvrto od petero djece u obitelji Ante i Marije Čičak. Njegov otac se kao domobran prijavio za istočni front, gdje je dvije godine bio pripadnik Hrvatske zrakoplovne legije.
Poslije je preživio Križni put i došao pješke sve do Bele crkve na rumunjskoj granici, dva puta su ga trebali strijeljati i dva puta si je kopao grob, no sve je preživio i doma se vratio 10. kolovoza 1945., točno dvije godine prije nego što sam se ja rodio njgeov sin Ivan Zvonimir Čičak
U Zagrebu je završio osnovnu školu i krenuo u gimnaziju, iz koje je izbačen zadnjeg dana školske godine 1966. i to bez prava upisa u bilo koju drugu srednju školu zbog sastava „Nad razastrtom kartom moje domovine“.
Međutim, nastupila je liberalizacija društva, kao rezultat pada šefa UDBA-e Aleksandra Rankovića, i iduće godina zabrana je ukinuta, pa je Čičak mogao završiti gimnaziju i upisati Pravni i Filozofski fakultet.
U prosincu 1969. osvojio je prvu nagradu na natjecanju u govorništvu. “Pripadam onom dijelu poratne generacije koja je rasla i stasala u atmosferi dijasporne sintagme Tito – Stepinac. U kući su nas odgajali da je Stepinac svetac, a u školi da je zločinac i neprijatelj države i naroda”, objasnio je u intervju Jutarnjem listu.
Iako u Hrvatskoj nakon 1990. nije imao uspjeh kakav se od njega očekivao, i kakv je on prižljekivao, ostavio je veliki trag u hrvatskoj i politici i javnom životu.
U spomen na Ivana Zvonimira Čička doniosimo njegov tekst na temu Bleiburga i hrvatskog znamenja.
Austrijske lokalne vlasti u svibnju 2022. sa spomen-kamena Počasnog bleiburškog voda na Bleiburgu uklonili hrvatski grb s prvim bijelim poljem, a protiv tog poteza Austrije protestirao hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Iako mi znamo da je to pitanje savezne zemlje i lokalnih vlasti, ali sam svejedno ipak apelirao na izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima kako bi se taj grb vratio tako da se pojasni da je to povijesni grb i da ga ne treba dovoditi u vezu s režimom za vrijeme Drugog svjetskog rata”, rekao je tom prilikom Grlić Radman.
Također je navedeno da je “proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim simbolom nepotrebno naštetilo ugledu Republike Hrvatske” te da takvo tumačenje Hrvatska “najoštrije odbacuje”.
Sa stavom Ministarstva vanjskih i europskih poslova složio je i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak. On je u javnost odaslao priopćenje “o pokušaju stigmatizacije hrvatskog povijesnog grba”. Priopćenje predsjednika HHO-a prenosimo u cijelosti:
“Agresija Rusije na Ukrajinu zasnovana na tezi o potrebi denacifikacije te države upućuje na oprez. Slična teza o Hrvatskoj kao sljednici fašističke Nezavisne Države Hrvatske i optužbe današnje hrvatske države, vlasti i naroda pojavljuju se od vremena do vremena kako u nas tako i van naših granica. Pritom se za dokazivanje te teze koriste najbizarniji detalji kako bi se Hrvatsku neprekidno držalo „na vatri.“
Već sama činjenica da jedan od „trbuhozboraca“ srbijanskog predsjednika Vučića plasira tezu o tome da je potrebno denacificirati Balkan, zove na uzbunu. U tom kontekstu treba gledati promišljeni pokušaj protuzakonitog i ilegalnog prelaženja granice predsjednika Srbije Vučića koji su srbijanski mediji iskoristili za prokazivanje Hrvatske i hrvatske vlasti kao proustaške.
Posjet ministra vanjskih poslova Grlića Radmana Austriji jedan je od pokušaja skidanja stigme nad Hrvatima ocrnjivanjem hrvatskog grba s početnim bijelim poljem na spomeniku žrtvama komunističkog terora u Bleiburgu i doprinos je ukidanju te stigme sa (gle čuda) hrvatske nacionalne heraldike.
Do kojeg apsurda smo došli u pokušaju obrane vlastitog nacionalnog digniteta, vlastite povijesti znakova i simbola kad se u međunarodnim odnosima koriste ovako bizarni detalji za stigmatiziranje jednog naroda, i to baš od strane Austrije, 30 godina poslije stvaranja hrvatske države. Naime, austrijske vlasti uklonile su hrvatski grb s početnim bijelim poljem s obrazloženjem da se radi o ustaškom grbu.
Hrvatski helsinški odbor (HHO) smatra da svaki pojedinac i cijeli narod imaju pravo biti ponosni na svoju povijest, simbole i državu.
Zalažući se za pravnu državu i vladavinu prava, upozoravali smo i upozoravamo da ne postoji nijedan zakon koji bi zabranjivao isticanje povijesnog hrvatskog grba s prvim bijelim (srebrnim) poljem.
Dapače, pravomoćnom presudom Visokoga prekršajnog suda u Zagrebu poništena je presuda sutkinje Prekršajnog suda u Čakovcu koja je građanina N.N. osudila na kaznu od 30 dana zatvora zato što je na glavi nosio francusku kapu firme CROSPORT-VEZ na kojoj je bio „hrvatski grb koji počinje bijelim poljem i na kojoj je pisalo Bog i Hrvati“, proglašavajući to ustaštvom.
Pritom je Prekršajni sud kao argument upotrijebio Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor donio 1990. u kojemu stoji sljedeće: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja s prvim bijelim poljem, a uklonjeni su socijalistički simboli“, stoji u pravomoćnoj presudi Visokoga prekršajnog suda.
S obzirom na činjenicu da u pravnim državama odluka jedne takve sudske instance ima zakonsku snagu držimo da je svaka daljnja kriminalizacija hrvatskoga grba s prvim bijelim poljem kazneno djelo govora mržnje usmjereno protiv Hrvatske. Sama činjenica da austrijske vlasti ne priznaju hrvatske sudske odluke pokazuje da oni u ovom slučaju ne poštuju ni unutarnje ustrojstvo hrvatske države ni principe vladavine prava i pravne države.
Odluku o grbu koji počinje crvenim poljem donio je Hrvatski sabor Božićnim ustavom iz 1990. god. na prijedlog tadašnjeg predsjednika Tuđmana. Učinjeno je to zato da bi se smanjio pritisak na Hrvatsku zbog međunarodnih optužbi za ustaštvo.
Temeljem Zakona o grbu, zastavi i predsjedničkim insignijama hrvatska zastava je crven bijeli plavi, a na njoj se nalazi grb koji počinje crvenim poljem i ima 25 polja, a na vrhu se nalaze grbovi Dalmacije, Istre, Slavonije, Dubrovnika te središnje Hrvatske (najstariji hrvatski grb). To je službena zastava Republike Hrvatske koja se ističe prigodom državnih blagdana i u drugim svečanim prilikama.
Međutim, postoji i povijesna zastava i povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 polja i koji počinje bijelim poljem, a kojega nije zabranjeno isticati i koji nema nikakve veze s ustaštvom, osim što je i u vrijeme NDH grb počinjao bijelim poljem.
Konačno, prilikom prvih demokratskih izbora u socijalističkoj republici Hrvatskoj (unutar Jugoslavije) sve zastave koje su isticane na predizbornim skupovima i poslije konstituiranja Sabora Socijalističke Republike Hrvatske imale su zastave s grbovima koji počinju bijelim poljem.
Dapače, prilikom podizanja hrvatske zastave na barjak ispred Sabora dva jugoslavenska milicionera podigli su upravo takvu zastavu.
Što se tiče povijesti hrvatskoga grba, u prilogu donosimo fotografiju na kojoj se nalazi partizanski narodni heroj Većeslav Holjevac iz 1945. godine prilikom ulaska u Karlovac pod barjakom na kojem se nalazi hrvatski grb s prvim bijelim poljem.
Hrvatski grb s prvim bijelim poljem i zvijezdom petokrakom nalazio se u Saveznoj Skupštini Jugoslavije i prilikom Titovog govora na Konferenciji nesvrstanih 1961. Taj grb u Skupštini Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nalazio se sve do 1991.
Amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. utvrđeno je da je hrvatski grb s prvim bijelim poljem i zvijezdom petokrakom službeni grb Socijalističke Republike Hrvatske.
Valja napomenuti da se istovjetni grb s prvim bijelim poljem nalazi na crkvi Svetoga Marka koja je smještena na trgu u centru stožernih institucija hrvatske vlasti: Sabora, Vlade i Ustavnog suda. Istovjetni grb nalazio se i na drugim mjestima u vrijeme trajanja komunističkog režima.
Zalazeći dublje u povijest, moramo reći da se hrvatski grb s bijelim poljem pojavljuje krajem 15. stoljeća. U krugu Habsburgovaca u današnjoj Austriji grb s početnim bijelim poljem pojavljuje se krajem 15. stoljeća, za vrijeme Maksimilijana I., i počinje se koristiti kao grb vladara koji pretendira da uskoro vlada hrvatskim prostorom.
Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. nalazi se u Innsbrucku, danas u Republici Austriji, na pročelju kuće u Herzog-Friedrichstrasse 35, a radi se o grbu koji ima prvo bijelo polje. Takav grb i danas stoji na mnogim zgradama pa i stožernim institucijama austrijske vlasti, također u Mađarskoj, i nikome to do sada nije smetalo.
Teza onih koji proglašavaju isticanje grba s prvim bijelim poljem ustaškim govori o pokušaju prokazivanja karaktera svih vlasti u Hrvatskoj, uključujući i komunističke, ustaškim. To je jedan od oslonaca teze o genocidnosti hrvatskoga naroda.
Naime, ako je na središnjem trgu ispred ključnih institucija Hrvatske države toleriran hrvatski grb s prvim bijelim poljem i tijekom komunističke vlasti, ako se ustavom iz 1974. hrvatski grb s prvim bijelim poljem i zvijezdom petokrakom promovira kao hrvatski grb; ako se u Saveznoj skupštini još 1991. nalazi hrvatski grb s prvim bijelim poljem, iz toga proizlazi da su sve vlasti u Hrvatskoj tijekom 20. i 21. stoljeća zapravo proustaške, što je dokaz teze o genocidnosti hrvatskog naroda”, napisao je u ime HHO-a predsjednik Ivan Zvonimir Čičak.
M.M. /Foto: Press
Severina je u intervjuu za Klix.ba govorila o novogodišnjem koncertu u Sarajevu, kao i svim životnim…
Predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić oštro je kritizirala stanje u državi, upozorivši na korupciju u…
Dragan Primorac, HDZ-ov predsjednički kandidat na nadolazećim izborima, komentirao je izjavu predsjednika Zorana Milanovića, koji…
Komentiraj