Natko Gabrilo, iz Bregovite ulice u Šenkovcu, predložio je da se na otoku Korčuli, u župi sv. Marka u gradu Korčuli, kao službeni jezik uvede latinski. Za taj prijedlog ima i konkretan povod.
Piše da je prigodom posjeta Korčuli u listopadu pretprošle godine bio iznenađen činjenicom da je obavijest o rasporedu svetih misa izložena na župnoj crkvi sv. Marka na trgu sv. Marka u Korčuli (dakle na javnom prostoru i ne u vjerskom obredu) bila ispisana samo na latinskom i engleskom jeziku.
U nevjerici je, kaže, pomno ophodao crkvu u dijelu izloženom trgu tražeći isti tekst na hrvatskom jeziku, ali je na hrvatskom jeziku našao samo zamolbu o doličnom odijevanju pri ulazu u bogomolju.
Stoga je predložio da se na otoku Korčuli, u župi sv. Marka u gradu Korčuli, kao službeni jezik uvede latinski. Prijedlog je uputio Saboru, Vladi i političkim strankama i na znanje gradonačelnici Korčule, Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matici hrvatskoj, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Dubrovačkoj biskupiji, Glasu koncila i drugim svjetovnim i vjerskim medijima.
Poštovani,
Kako i stoji u naslovu ovog dokumenta, ovime predlažem dopunu Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024) i to članaka 1., 6., 11. i 15. kako slijedi:
Članak 1. (1a)
Članak 1. (2a)
U župi sv. Marka u Korčuli pismena komunikacija u javnom životu se odvija na latinskom jeziku.
Iznimno, pečat župe sv. Marka u Korčuli može biti i na hrvatskom jeziku.
Članak 6. (5a)
Članci 1(1a) i (2a) ovog Zakona ne odnose se na jezik koji se upotrebljava u vjerskim obredima u župnoj crkvi sv. Marka (tzv. katedrali) i crkvi sv. Antuna, kad se može koristiti i engleski jezik.
Članak 11.
(3a) Latinski jezik sredstvo je obavješćivanja javnosti o svetim misama u župi sv. Marka u Korčuli.
(4a) Javne obavijesti u pisanom (tiskanom ili rukopisnom) obliku u župi sv. Marka u Korčuli donose se na latinskom jeziku.
(5) Višejezične javne obavijesti oblikuju se prvo na latinskom jeziku, a zatim na engleskom jeziku, a u slučaju obavijesti o doličnom odijevanju u crkvi i na hrvatskom jeziku.
Članak 15 (2a)
U javnoj uporabi nazivi kulturnih objekata u župi sv. Marka u Korčuli ističu se na latinskom jeziku, a u slučaju prijevoda na engleskom jeziku latinska inačica ističe se na prvome mjestu.
Naslov prijedloga te dopune već sam sam napisao na latinskom jeziku; ostatak će obaviti stručne službe zakonodavnog tijela uz pomoć institucije kojoj je latinski službeni jezik.
Predlažem da se troškovi poučavanja latinskom jeziku pučanstva zahvaćenog predloženom dopunom Zakona, oko 2600 duša, namire iz državnog proračuna.
Uvod i obrazloženje prijedloga dopune Zakona
Prigodom posjeta Korčuli u listopadu pretprošle godine bio sam, blago rečeno, iznenađen činjenicom da je obavijest o rasporedu svetih misa izložena na župnoj crkvi sv. Marka na trgu sv. Marka u Korčuli (dakle na javnom prostoru i ne u vjerskom obredu) bila ispisana samo na latinskom i engleskom jeziku.
U nevjerici sam pomno ophodao crkvu u dijelu izloženom trgu tražeći isti tekst na hrvatskom jeziku, ali sam na hrvatskom jeziku našao samo zamolbu o doličnom odijevanju pri ulazu u bogomolju.
Odmah po povratku s putovanja, dana 28. listopada iste godine, obratio sam se dopisom Dubrovačkoj biskupiji nadležnoj za župu sv. Marka u Korčuli moleći objašnjenje. Dopisu sam priložio i fotografije predmetne obavijesti.
Kako odgovora nisam dobio, ponovno sam se 25. studenog 2022. godine obratio Dubrovačkoj biskupiji, generalnom vikaru, a kopiju sam uputio i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji kao i katoličkim medijima u Hrvatskoj. Ni ovog puta nisam dobio odgovor: ja ne moram biti u pravu, ali pristojno mi odgovorite kako sam vas ja pristojno pitao.
I kad sam, nakon narednih deset mjeseci, pomislio da je, bez obzira što odgovora nema, sporna obavijest zamijenjena onom s hrvatskim jezikom na prvom mjestu, ponovno sam se uvjerio u suprotno.
Sad ću se obratiti utjecajnom katoličkom mediju, odlučih, njegovu glavnom uredniku, koji je upravo, 6. studenog 2023. godine, uoči planiranog donošenja zakona o hrvatskom jeziku, bio objavio članak Zakon za buduće naraštaje – Tko će čuvati hrvatski jezik, što mi je ulijevalo čvrstu nadu da ću ipak doći na zelenu granu.
Ali i to je bilo uzalud, sad već s popriličnom dozom razočaranja jer: “evo ti prilike da pokažeš za što se zalažeš, a ti šutiš!”
Taj isti novinar objavio je 5. veljače, samo deset dana nakon izglasavanja Zakona o hrvatskom jeziku, članak pod nazivom Povijesni dan za hrvatsku budućnost – Jezični štit u kojem izglasavanje tog zakona naziva “iznimnim pothvatom za osnaživanje hrvatske državotvornosti i identiteta”.
Je li zakon zakon bez kaznenih odredbi posebno je pitanje, ali da i jest, on ne može služiti svrsi ako ni oni koji ga hvale ne ulože malo truda u njegovu primjenu. Jer zakon neće sam sebe provoditi.
Ali možda ipak ja stvari krivo vidim: druga su vremena danas; kad sam putovao po svijetu, a posjetio sam mnoge crkve, kršćanske, katoličke i druge, nikada nisam vidio da bi obavijest o rasporedu obreda bogoslužja bila na nekom drugom jeziku, a ne na onom naroda kojemu ta crkva pripada, u kojemu djeluje.
Ma ne, ne može biti da je samo u Hrvatskoj tako. To mora da je neka neslana šala ili nečiji inat. Čiji? Tko je istaknuo na crkvi raspored svetih misa na narodu, vjernicima, nerazumljivom jeziku? I to tako stoji mjesecima, godinama. I onda se pojavim ja i tu nešto propitkujem.
Ali znam ja tko će sigurno razmrsiti taj čvor, riješiti tu zagonetku. Matica, Matica hrvatska je moja zadnja nada. Ako mi ona ne pomogne, neće nitko!
I obratim se ja 4. listopada prošle godine dopisom Matici hrvatskoj, njenom ogranku u Blatu, ali i središnjici u Zagrebu. Pozovem se na članak 1. tada još nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, a s obzirom na to da ga je upravo Matica najviše zagovarala. Bio sam siguran da se Matica neće oglušiti, da neće ostati nijema jer je ovo pitanje njezinog smisla postojanja. I nisam dočekao odgovor.
Ali sam dočekao rođenje Zakona o hrvatskom jeziku kojemu je nazočio predsjednik Matice osobno i koje je popraćeno dugotrajnim pljeskom, nažalost, samo većine zastupnika.
Jednoglasno ili ne, to je ipak konačno rješenje pitanja, mojoj je muci došao kraj. Zakon će se napokon primijeniti i hrvatski će vjernici moći na svom, hrvatskom jeziku pročitati obavijest njima namijenjenu o tomu kad mogu doći na svetu misu.
Katolička crkva je ipak zaštitnica hrvatskog identiteta, promicateljica hrvatskog jezika i kulture pa nema razloga da baš ona zapostavlja Zakon.
S nestrpljenjem očekujem fotografiju iz Korčule na kojoj ću vidjeti toliko željenu obavijest o rasporedu svetih misa na hrvatskom jeziku. Jer Zakon je izglasan u najvišem hrvatskom zakonodavnom tijelu i stupio je na snagu osmog dana nakon toga.
Hladan tuš! Svježa fotografija rasporeda svetih misa stiže mi prije tri dana, ali sve je ostalo isto. Ništa se nije promijenilo. I dalje nema hrvatskog jezika.
Ajoj! Zakon nema potrebnu snagu već sad, na početku. Neće je nikada ni imati, po svemu sudeći.. Tužna spoznaja. Ali samo za one koji to tako doživljavaju. Sami su krivi. Opustili su se i čekaju da se stvari riješe po Duhu Svetome. A neće. I Duhu Svetome treba potpora, oslonac. Ali solidan, a ne truo, pun šupljeg ushićenja.
Da bih spasio stvar, barem prividno, na papiru, posežem za kompromisom (da ne kažem uzmicanjem) i predlažem iznimku u Zakonu, prvu u budućem nizu iznimki, prešutnih ili napisanih, a nakon mnogih slabosti već ugrađenih.
Župa sv. Marka u Korčuli bit će corpus separatum u odnosu na ostatak države, barem što se Zakona o hrvatskom jeziku tiče. Tamo će službeni jezik u javnoj uporabi biti latinski. Tako ćemo imati i jednu nacionalnu manjinu u stvaranju, jedinu na svijetu koja govori neki “mrtvi jezik”.
Inače, ja volim latinski jezik. Na fakultetu sam iz latinskog imao odličnu ocjenu. (sic!)
Eto, poštovani državni odličnici, narodni zastupnici i dužnosnici, crkveni dostojanstvenici, jezikoslovci i novinari, nadam se da ćete uvidjeti neminovnost stvarnosti te da ćete opravdati i po hitnom postupku prihvatiti ovaj moj prijedlog dopune Zakona o hrvatskom jeziku odnosno, za one koji ne znaju hrvatski, De Usu Linguae Latinae Lex in parochia Sancti Marci civitatis Corcyrae Nigrae; rogationem ut emendet Linguae Croatae Legem.
Quidquid Latine dictum sit altum videtur. Gratias ago vobis, quia attendere.
Zahvaljujem na pozornosti i srdačno vas sve skupa pozdravljam.
Natko Gabrilo
U privitku se nalaze fotografije rasporeda svetih misa iz oba razdoblja računanja vremena te fotografija zamolbe o doličnom ponašanju i odijevanju u crkvi.
