Već 110 godina tradicionalno se 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena. Na taj dan ženama se daruju čestitke, cvijeće i pokloni u znak proslave postignuća u društvu, ekonomiji i politici. Dan žena prihvatile su mnoge kulture pa se obilježava diljem svijeta
Svake se godine 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena kako bi se istaknula ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.
Godina 1975. proglašena je Međunarodnom godinom žene te od tada Ujedinjeni narodi obilježavaju Dan žena. No, početak obilježavanja ovoga dana dogodio se nekoliko desetljeća ranije.
Prvi Dan žena obilježen je u SAD-u 8. ožujka 1909. godine, deklaracijom Socijalističke partije Amerike. Prvi put se ideja obilježavanja Dana žena pojavila u doba brze industrijalizacije, kada su zaposlenice u tekstilnoj industriji održale javne demonstracije 8. ožujka 1857. godine, no rastjerala ih je policija. Te su žene dva mjeseca kasnije osnovale sindikat, a protesti 8. ožujka održavali su se i sljedećih godina. Najpoznatiji takav protest dogodio se 1908. godine u New Yorku kada je 15.000 žena zahtjevalo pravo glasa, bolje plaće i kraće radno vrijeme.
Dvije godine kasnije, održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te je ustanovljen „Međunarodni dan žena“ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Godinu nakon toga, Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Početkom I. svjetskog rata, žene su u Europi na ovaj dan održale demonstracije za mir.
U Kopenhagenu je 1910. utemeljen Dan žena međunarodnog karaktera, u čast pokreta za ženska prava i izgradnju potpore za ostvarivanje prava glasa za žene.
Međunarodni dan žena prvi je put obilježen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je u skupovima sudjelovalo više od milijun žena i muškaraca koji su, osim prava na glasovanje i obavljanje javnih dužnosti, zahtijevali ženska prava na rad, stručno osposobljavanje i prestanak diskriminacije na poslu.
U vrijeme Prvog svjetskog rata Međunarodni dan žena poslužio je i za proturatne prosvjede, a neki od njih održani su 8. ožujka. Godinama kasnije, točnije 1975. tijekom Međunarodne godine žena, Ujedinjeni narodi (UN) su 8. ožujka službeno počeli slaviti kao Međunarodni dan žena.
UN-ova tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena je “Mislite jednako, gradite pametno, inovirajte za promjene”, a usredotočit će se na inovativne načine kojima se mogu unaprijediti ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, posebno na područjima sustava socijalne skrbi, pristupa javnim uslugama i održive infrastrukture.
Međunarodni dan žena također je prilika da se razmotri kako da se ubrza “Program UN-a 2030”, koji su zemlje članice usvojile 2015., odnosno da se ostvare globalni ciljevi održivog razvoja – jedan od njih je i postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje položaja žena i djevojaka.
Događaji u Hrvatskoj na Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena obilježit će se diljem Hrvatske skupovima, prosvjedima, konferencijama i zabavnim programom, a razni političari i stranke čestitaju svim ženama i najavljuju podjelu cvijeća.
Akcija “Noćni marš za 8. mart” održat će se u Zagrebu (18,30 sati), Puli (18 sati) i Rijeci (18 sati) uz poruke: “Stop nasilju” i “Veća prava žena”.
U Zagrebu će se pred Vladom u 11,30 održati prosvjed pod nazivom “Tražimo siguran i besplatan pobačaj u svim bolnicama”, dok će na burzi u 10 sati krenuti manifestacija “Zazvoni za ravnopravnost spolova” u sklopu koje burze diljem svijeta simboličkim zvukom zvona označavaju početak trgovanja na Međunarodni dan žena.
Održat će se i skup o potrebama i iskustvima žena s različitim vrstama invaliditeta “Razumna prilagodba u sustavu zdravstva”, gdje će se predstaviti prilagodba u sustavu zdravstva kao obveza prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.
Također, Zagrebački solisti u 2019. slave 65 godina od prvog nastupa, a godinu obilježavaju besplatnim malim koncertima za građane. Jedan od njih, u povodu dana žena, odsvirat će na Cvjetnom trgu u 14 sati.
U Zagrebu se u 11 sati održava konferencija o ženama u politici u organizaciji veleposlanstava Norveške, Kanade i Grada Zagreba, a u Dubrovniku u 9 sati konferencija o ženskom poduzetništvu “Okreni ploču”.
U Hrvatskoj je 2,1 milijun žena, u obrazovanju su ravnopravne s muškarcima
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, krajem 2016. u Hrvatskoj bilo 2,1 milijun žena, što je 51,7 posto ukupnog stanovništva.
Prosječna starost žena kontinuirano raste unatrag četrdesetak godina. Tako je 1971. prosječna starost žena iznosila 35,5 godina, da bi se do 2016. povećala za gotovo devet godina.
Žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca, dok se rađa više dječaka nego djevojčica. Najčešća ženska imena prema godini rođenja su Marija (1929.-1969.), Ivana (1970.-1999.) i Lucija (2000.-2011.).
Danas žene se sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, s prosječnom dobi od 28 godina, što je čak šest godina kasnije nego 1971. To utječe i na činjenicu da se žene sve više odlučuju na rađanje prvog djeteta u kasnim dvadesetim godinama života.
Statistika pokazuje da je manje djevojčica u dječjim vrtićima i osnovnim školama, dok je u srednjim školama podjednak broj učenica i učenika.
Na visokim učilištima više je studentica, odnosno 56,7 posto, a isto tako žene čine 60 posto diplomiranih studenata, dok je udio doktorica znanosti u 2016. iznosio 55 posto.
Podaci ukazuju da su žene sve obrazovanije i da su postigle ravnopravnost s muškarcima.
Prije 58 godina čak je 92,4 posto žena imalo osnovno obrazovanje ili manje od toga, a njih svega 0,8 posto je bilo visoko naobraženo. Prema popisu stanovništva iz 2011., udio visokoobrazovanih žena iznosi 16,7 posto, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca 16 posto.
Prosjećna plaća žena za 10,9 posto manja od plaće muškaraca.
Megy M. /Foto:agencije
