Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poznat je po svom antiamerikanizmu, prokremljovskom stavu i brutalnoj politici miješanja u susjednu Bosnu i Hercegovinu. piše Adelheid Wolfl u austrijskom lijevo-liberalnom Der Standardu.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović često daje zagonetne izjave. Nešto tutnji iz njega. Zato može računati da će ga se čuti. On je majstor ekonomije pažnje i ima dobar osjećaj za raspoloženja stanovništvu. Djeluje kao nešto iz udžbenika o populizmu.
Međutim, u posljednje vrijeme njegovi politički prijedlozi postali su toliko radikalni da neki Hrvati već pretpostavljaju da im se predsjednik drogira. Milanović je nedavno sugerirao da Hrvatska treba blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO dok se prema njegovim zamislima ne promijeni izborni zakon u BiH.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odlučio je više ne surađivati sa šefom države zbog Milanovićeve zlonamjernosti. No, nije samo razumni Plenković, mnogi građani male srednjoeuropske države sada se pitaju je li njihov predsjednik još pri zdravoj pameti.
Hrvoje Zekanović, nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru, nedavno je iza govornice izvukao vrećicu bijelog praha i rekao da ju je pronašao šetajući u blizini Pantovčaka – rezidencije predsjednice Republike. Sugestija da je Milanović možda koristio kokain navela ga je da Zekanovića nazove “glodavcem”.
“Putinov čovjek u Hrvatskoj”
Za Milanovića se kaže da je socijaldemokrat, ali sadržajno se malo toga može primijetiti. Na predsjedničkim izborima u siječnju 2020. u drugom krugu je uspio osvojiti glasove kandidata krajnje desnice Miroslava Škore. Još kao premijer (2011. – 2016.) Milanović je privlačio pozornost grubim odabirom riječi i bahatošću.
Njegova privrženost bivšem agentu tajne službe Josipu Perkoviću, kojemu se u Njemačkoj sudi za politička ubojstva, izazvala je političke potrese u Berlinu 2013. godine.
Milanovića sada neki nazivaju “Putinovom čovjekom u Hrvatskoj”. I prije rata protiv Ukrajine prokremljovski stavovi “Zokija”, izazvali su popriličnu pomutnju jer se suprotstavljao politici vlasti u Zagrebu. “Ukrajini nije mjesto u NATO-u, a za krizu je prvenstveno odgovorna unutarnja politika SAD-a”, objasnio je začuđenim novinarima Milanović.
Osvrnuo se na “nedosljednost i opasno ponašanje američke vlade” i opisao Ukrajinu kao jednu od “najkorumpiranijih država” iz koje treba povući sve hrvatske postrojbe.
Zvijezda u Rusiji
Plenković je samodopadno rekao: “Koliko ja znam, u Ukrajini nema hrvatskih vojnika”. No, riječi šefa države zvučale su kao da dolaze izravno od ruskog dužnosnika, dodao je Plenković koji se odmah ispričao ukrajinskom stanovništvu za Zokijeve propuste.
U Rusiji je, međutim, Milanović postao zvijezda. Ruski mediji priopćili su kako su uvjereni da će “mnogi drugi europski čelnici uskoro krenuti Milanovićevim putem”, nazvavši ga “napokon razumnim europskim liderom”. U Kijevu je, pak, hrvatski veleposlanik pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova.
No, čini se da je predsjednik nakon kritika povećao broj napada. “Tko je odgovoran za tolike smrtne slučajeve u Ukrajini i za činjenicu da Rusija uništava Ukrajinu? Tko je kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih potaknuli?”, upitao je ponovno nedavno, posredno ponovno okrivljujući SAD da su odgovorni za rusku rat. Neće lupati Ukrajince kao “idiot”, dodao je.
U Zagrebu se sumnja da bi Milanovićev protuzapadni i proruski stav mogao imati veze i s njegovom predizbornom kampanjom 2019. godine. Mediji nagađaju da je financijsku potporu možda dobio od potpredsjednika ruske naftne kompanije Rosneft Željka Runje, Hrvata čija obitelj, kao i Milanovićeva, potječe iz Sinja. Zoki također očito održava prijateljstvo s bivšim generalom Ivanom Čermakom, kojeg je Tribunal za ratne zločine optužio, ali ga je oslobodio – a također je velika riba u naftnom biznisu.
Antiamerikanizam
U svakom slučaju, političar protiv establišmenta jedan je od onih socijaldemokrata, poput onih u drugim dijelovima Europe, koji imaju simpatije s Putinovom Rusijom, bilo zbog starih veza ili više iz novih poslovnih mreža.
Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero smatra da je glavni Milanovićev cilj potkopati Plenkovićevu proeuropsku politiku i uništiti euroatlantski utjecaj u cijeloj regiji Balkana i bliže angažirati Rusiju. To uključuje otvoreno neprijateljski stav prema američkom predsjedniku Joeu Bidenu.
Milanovićev odnos prema Bosni i Hercegovini otkriva i njegov stav. Predsjednik razmišlja etnički, ne vidi sebe kao predstavnika građana, nego etničkih Hrvata. Tada se ponaša kao da ima pravo predstavljati Hrvate u susjednoj državi, iako oni nisu manjina u BiH, već državotvorni narod.
Za Bosnu i Hercegovinu kao državu je rekao “Prvo sapun, pa onda parfem.” Mnogi Hrvati u Bosni i Hercegovini smatraju da su diskriminirani jer hrvatskog člana tročlanog državnog Predsjedništva ne mogu birati isključivo Hrvati. No, ako bolje pogledate, Hrvati su općenito vrlo dobro zastupljeni u Bosni i Hercegovini.
Najveća hrvatska stranka HDZ nedavno je osvojila gotovo 15 posto glasova u federalnom dijelu zemlje i devet posto u cijeloj državi, ali čini gotovo trideset posto upravljačkih tijela u Federaciji i četvrtina izaslanika u drugom saborskom domu, na državnoj razini tri od deset ministara. U javnim ustanovama – primjerice na televiziji – brojna ključna mjesta rezervirana su za Hrvate. Milanovićeva privrženost “Hrvatima” u Bosni i Hercegovini vjerojatno ima više veze s njegovim etnonacionalizmom.
“Mali Švabo”
Visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je odgovoran za poštivanje mirovnog sporazuma u BiH, nazvao je “mali Švabo” nepoznatog imena koji je kolonijalni guverner.
Milanović je danas i preko granica poznat po svojim uvredama. Austrijsko zatvaranje za necijepljene povezao je s “metodama 1930-ih”, odnosno s fašizmom, i opisao ga kao “glupost”.
Prema Milanovićevim riječima, stroge mjere pandemije došle su od “bruxelleskih idiota”, a nizozemsku je vladu dao reći demoima u Rotterdamu: “Vaš narod se pobunio. Ne imigranti, nego plavokosi, plavooki Nizozemci. Razmislite o tome, gospodo!”
Sam Milanović ignorirao je mjere pandemije, rekao je da neće pustiti kontrole. Prema Milanovićevim riječima, pored vojnika koji čuvaju predsjedničku rezidenciju nitko nije mogao proći nepozvan ili “bez sudskog naloga”. On je potencijalne inspektore nazvao “janjičarima”, što se odnosilo na elitne osmanske vojnike. “Mislim, što je sljedeće?… Jurišne eskadrile na ulicama?” upitao je.
S obzirom na predsjednikovu “ofenzivu šarma”, premijer Plenković je ironično govorio o “dosljednom uspjehu u poboljšanju dobrih odnosa s nizom zemalja koje su nam vrlo važne”. Predsjednik i premijer sada imaju dobro uvježban animozitet koji se ogleda u stalnom prepucavanju
Na pitanje o njegovom verbalnom zlostavljanju, Milanović kaže: “Nisam vulgaran. Bezobrazan sam, ali samo kada sam isprovociran.”
Foto: epa
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Komentiraj