Slovenski premijer Janez Janša nominirao je vlč. Pedro Opeka, argentinskog svećenika i redovnika lazarista za Nobelovu nagradu za mir, a kao motiv naveo je Opekino predanje u “pomaganju ljudima koji žive u zastrašujućim životnim uvjetima”.
Katolički svećenik Pedro Opeka poznat po svom misionarskom radu na Madagaskaru gdje pomaže siromašnima koji žive na odlagalištima otpada, prenosi Katolička novinska agencija (CNA). Kandidaturu za Nobelovu nagradu podržali su francuski i madagaskarski predsjednik
Rođen je u obitelji slovenskih političkih emigranata u Argentini, studirao je u Francuskoj i također u Sloveniji, puno putovao i postao državljanom svijeta. Kao misionar je 1989.godine došao na smetlište madagaskarske prijestolnice Antananarivo i ostao zatečen zastrašujućim prizorom tisuća ljudi, koji su pomiješani sa životinjama živjeli na smetlištu i od smetlišta.
Velečasni Opeka kaže: “Kada vi to vidite! Ja nisam mogao ostati miran, noću nisam mogao oka sklopiti. Te sam noći napravio savez s Bogom.”
Vidjevši strašno siromaštvo koje je vladalo u glavnome gradu Antananarivu i djecu koja su se za hranu natjecala sa svinjama, Opeka se nakon ređenja 1976. godine odlučio vratiti na Madagasakar, gdje je počeo raditi na osnivanju sela, škola, malenih obrta, pa čak i bolnica za siromašne.
Na Madagaskaru služi više od 30 godina. Ondje je 1989. osnovao humanitarnu zajednicu Akamasoa koja je opisana kao “pokret solidarnosti za pomoć najsiromašnijima među siromašnima”. Zbog njegovog predanog služenja siromašnima Opeku nazivaju i nasljednikom Majke Terezije.
Zajednica Akamasoa (što u prijevodu znači ‘dobar prijatelj’), osigurala je beskućnima i siromašnim obiteljima na Madagaskaru 4.000 ciglenih kuća te pomogla u obrazovanju 13 000 djece i mladih.
Tijekom dva desetljeća sa smetlišta je spašeno je više od 23.000 ljudi koji danas imaju novi život. Sada žive u uređenim naseljima s kućama, školama, igralištima i zdravstvenom zaštitom.
Papa Franjo je tijekom svog apostolskog pohoda Madagaskaru u rujnu 2019. otoku posjetio Opekin ‘Grad prijateljstva’ koji je izgrađen na vrhu odlagališta otpada na rubovima glavnog grada Antananariva.
“Ovaj je grad prelijep jer pokazuje da Bog čuje vapaj siromašnih”, rekao je tom prilikom Papa i istaknuo da se u Akamasoi krik siromašnih pretvorio u pjesmu nade. „Svaki kut zgrade ovoga naselja, svaka škola i klinika je pjesma nade koja se suprotstavlja svakom fatalizmu“, poručio je Papa.
Pedro Opeka rođen je u Buenos Airesu 1948. godine. Njegovi roditelji tamo su pobjegli iz Slovenije nakon što su komunisti preuzeli vlast. S 18 godina Pedro je ušao u bogosloviju Misijske družbe svetog Vinka Paulskog. Tijekom sveučilišnog obrazovanja boravio je u Sloveniji, gdje je studirao filozofiju, i Francuskoj, gdje je studirao teologiju. Nakon toga proveo je dvije godine na Madagaskaru kao misionar.
U Sloveniji je njemu snimljen dokumentarni filmu “Dober Prijatelj – Pedro Opeka”
Pedro je u travnju 2020. komentirao je stanje siromašnih na Madagaskaru tijekom pandemije koronavirusa koja im je dodatno otežala život. “Situacija je teška za obitelji, za siromašne koji imaju mnogo djece. Nemamo riže. Nemamo vode. Trebamo vodu i sapun”, rekao je za Vatikanski radio.
“Kada čovjek vidi malu djecu koja su gladna, ostane bez riječi. Jer to nije jedan dar što im ga dajemo – hrana je njihovo pravo. Pravo djeteta je da jede, ako je bolesno da se liječi, da ide u školu. To je pravo, to nije nikakav dar što mu se daje. Zato mi potrošimo puno novca za kupnju riže – svakog dana moramo kupiti tonu i pol riže. Cilj je da roditeljima osiguramo posao – bilo u kamenolomu, u građevinarstvu ili poljoprivredi. Da stanu na vlastite noge. A također i da obitelji dobiju dostojno prebivalište.
Jednu je ženu ostavio muž, a ima šestero djece. Bila je na smetlištu i sada prije deset dana preselila se u novi stan. I za nju je sada počeo novi život, za nju i njenu djecu.” Opet pita na madagaskarskom: “Lijepo je, zar ne, jesi li zadovoljna, jesi li se navikla živjeti ovdje?” A žena odgovara: “Vrlo sam zadovoljna, dobro mi je!”
Među prvima koje je Opeka spasio iz smetlišta bila je Tudzina obitelj. Djevojčica sa smetlišta sada je profesorica u školi. Među više od 12.000 školaraca sa smetlišta je i Janette. Njena priča podsjeća na zastrašujuće uvjete koji su nekada vladali smetlištem – kao dojenče po licu su je izgrizli šrtakori i jedva je spašena. Otac PEDRO i tu je pomogao. Sjeća se: “Prije pet godina, kada je imala osam godina, jedna nam je ustanova iz Francuske pomogla da su je operirali u Francuskoj.”
Njegov je stav: “Dok je i jedno dijete na smetlištu, ne smijem napustiti ovu borbu, moram biti ovdje, kako bih im pomogao, ispružio ruku – i izveo ih van!”
Ovo nije prvi put da je Opeka nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Predstavnici slovenskog parlamenta nominirali su ga i 2012. godine.
M. Marković/Foto: You tube
