OD NAJAVE predsjednika Sabora Bože Petrova proteklog vikenda da će otvoriti javnosti komunističke arhive, ne prestaje rasprava o tom pitanju. Sličan prijedlog još prije prije dvije godine predlagao je povjesničar Hrvatskoga instituta za povijest dr. Davor Marijan.
Na početku razgovora demantirao je izjave iz SDP-a da nikome nisu odbili zahtjev za uvid u komunističku građu koja se čuva u Hrvatskom državnu arhivu, ali se može dobiti na uvid tek nakon odobrenja SDP-a:
“Od Hrvatskog državnog arhiva digao ruke prije par godina, pa sam ovu vijest primio potpuno ravnodušno. Jedino me zasmetala tvrdnja iz SDP-a da nikome nisu odbili građu, pa sam dao u javnost da se vidi jedna od tri odbijenice, da se vidi da to nije istina.”
Komentirajući datum koji čini “razdjelnicu” – Marjan je predlagao 30. svibnja ’90., a Božo Petrov 22. prosinca ’90., kaže da je po njegovu mišljenju logičniji 30. svibanj 1992. jer je to crta, to je trenutak kada završava razdoblje netko bi rekao totalitarizma, a možemo raspravljati je li ili nije, u svakom slučaju završava jedno razdoblje neslobodne države i počinje mukotrpno vrijeme demokracije. A 22. prosinca je stupio na snagu Ustav RH. Oba nadnevka su po mome mišljenju sasvim u redu iako je dovoljno da sustav poštuje tih 30 godina, onda danas ne bismo imali ovu priču, rekao je Marijan.
Kao suprotnost teško dostupnim izvorima koji se tiču komunističkog razdoblja, Marijan je istaknuo, kako je rekao “ratni plijen Stjepana Mesića”.
Oko toga su se vodile polemike, govorilo se kako to nisu državne tajne, no što god mi mislili o Franji Tuđmanu, on je bio legalno i demokratski izabran i red je da se institucija predsjednika poštuje – s arhivom se trebalo postupati po zakonu i tu su se prešle sve granice pristojnosti, kaže Marijan.
MP/foto:Hrt
