Dr. Ivan Čelić: Može li Hrvatska biti društvo slobodno od droga

Glavna skupština UN-a 1987. proglasila je 26. lipnja “Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama” želeći upozoriti svjetsku javnost na problem zlouporabe droga u društvu i potrebu aktivnog uključivanja svih subjekata, kako na globalnoj tako i na nacionalnoj razini, na djelovanje u postizanju zajedničkog cilja –društvo slobodno od droga.

Najčešće konzumirana ilegalna droga u Europi je kanabis, čije se maloprodajno tržište procjenjuje na 11.6 milijardi EUR, dok je drugi po redu kokain s procijenjenim maloprodajnim tržištem od 9.1 milijardi EUR.

Protekle godine 25 milijuna Europljana (u dobi od 15 do 64 godine) konzumiralo je kanabis, dok je oko 4 milijuna Europljana protekle godine konzumiralo kokain. Heroin, drogu s dugoročno najrazornijim posljedicama po pojedinca i društvo, konzumira oko 1,3 milijuna Europljana, a većina heroina potječe iz Afganistana, Irana i Pakistana.

Preliminarni rezultati anketnog istraživanja provedenog 2019. godine u Hrvatskoj pokazuju stabilan trend konzumacije ilegalnih droga kod populacije od 15-64 godine te blagi porast njihove konzumacije među populacijom od 15-34 godine u odnosu na prošli val istraživanja.

Najčešće korištena ilegalna droga u Hrvatskoj je kanabis – 19% osoba od 15-64 godine konzumiralo ju je barem jednom u životu, dok je 8% konzumiralo zadnjih godinu dana. Što se tiče populacije od 15-34 godine, 33% njih je probalo kanabis barem jednom u životu, a 18% zadnjih godinu dana.

Druga najčešće konzumirana ilegalna droga među populacijom 15-34 bio je kokain, za razliku od prošlog vala istraživanja iz 2015. kada su na drugom mjestu bili amfetamini.

Grad Zagreb je sudjelovalo u praćenju otpadnih voda u okviru međunarodne studije provedene u sklopu COST projekta. Na području grada Zagreba dnevno se „potroši“ 395.6 miligrama (2018. – 234.5 miligrama) kokaina na 1000 stanovnika što je tri puta više kokaina nego prije pet godina. Zagreb je među prvih dvadesetak gradova kad je riječ o dnevnoj potrošnji amfetamina i ecstasya (145.7 mg amfetamina, 36.5 mg ecstasya).

Nestabilnost izazvana epidemijom COVID-19 dovela je do ubrzane prilagodljivosti okruženja vezanog za kriminalne aktivnosti. Darkweb tržište droga, socijalne mreže i aplikacije dobile su veću ulogu u osiguravanju dostave droga do konzumenata. Konzumenti kanabisa, od straha zbog nedostatka, počeli su ga kupovati u većim količinama što je dovelo do njegovih sniženih maloprodajnih cijena, ali i veće domaće proizvodnje kanabisa.

Zabilježeno je povećanje cijena te smanjenje čistoće kokaina, krijumčarenje pomorskim putem se nastavlja, dok se ono zračnim putem iz razumljivih razloga drastično smanjilo. Povećana je potražnja za sintetskim drogama kao što su amfetamini, dok je uslijed otkazivanja koncerata i festivala primijećena smanjena konzumacija MDMA.

Prevencija uporabe droga i problema povezanih s drogama među mladima ključan je cilj politike i jedan od stupova Europske strategije o drogama za 2013. – 2020. Republika Hrvatska nastavlja s aktivnostima usmjerenim na unaprjeđenje kvalitete programa prevencije ovisnosti, započetim 2011. godine.