Saša Srića osuđen zbog kršenja korona mjera. Zagovarao je lockdown i policijski sat

Primarijus Saša Srića, dr. med., pravomoćno je osuđen na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu prošle godine, nedugo nakon što je postao voditelj Odjela interne medicine u KBC-u Zagreb.

Činjenica da mnogi pamte pulmologa Sriću po tome što je javno tražio lockdown, policijski sat i druge restrikcije protiv širenja epidemije COVID-19 ironična je s obzirom na djelo za koje je osuđen.

Saša Srića je proglašen krivim za prekršaj iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, točnije, zato što nije nosio masku za lice prigodom druženja na domjenku u KBC-u Zagreb krajem 2022. godine, piše Centar za ekonomsko obrazovanje.

Srići je kao otegotna okolnost uzeto upravo zagovaranje provođenja mjera borbe protiv koronavirusa, navodeći “kako bi kažnjavao mlade na privatnim zabavama koji ne nose maske, jer tu nije riječ o pravu na slobodu i to zato što time ugrožavaju ne samo svoje živote nego i živote obitelji i bližnjih s kojima su u kontaktu” dok on istovremeno, kako stoji u presudi, u zdravstvenoj ustanovi na privatnom druženju ne nosi masku, kao niti njegove kolege, u jeku epidemije, a time ugrožavaju živote pacijenata i osoba s kojima su u kontaktu.

U obrazloženju presude također stoji da se Srića, kao “zagovornik strogih i restriktivnih mjera”, tih istih mjera ne drži jer je na snazi bila odluka Stožera o obvezi nošenja maski u zdravstvenim ustanovama, “od čega se okrivljenik isključuje i ne poštuje propise”.

Uzimajući u obzir da nije prethodno kažnjavan, izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 66,36 eura.

Državne intervencije kakve je pulmolog Srića javno zagovarao tijekom pandemije COVID-19 značajno su pridonijele pojavi visoke inflacije sredinom 2021. godine. Restriktivne mjere poput zabrana rada i kretanja, koje su uvedene godinu ranije, uzrokovale su velike poremećaje u proizvodnji i logistici diljem svijeta.

U isto vrijeme, vlade su nastojale održavati agregatnu potražnju masovnim fiskalnim poticajima, uz potporu centralnih banaka koje su održavale niske kamatne stope. Kada se potražnja oporavila uslijed djelomičnog popuštanja mjera, lanci opskrbe se nisu mogli dovoljno brzo reaktivirati bez značajnog povećanja cijena.

Šoku potražnje pridonio je i “jeftin novac” koji su vlade nastavile dijeliti mnogim građanima uslijed mjera poput izolacije, samoizolacije i “rada” od kuće zbog kojih nisu mogli biti produktivni. Iako se gospodarstvo u međuvremenu oporavilo, europske države dan danas dijele ogromne subvencije iz famoznog “Mehanizma za oporavak i otpornost”.

Od ograničavanja cijena hrane do raznih potpora, mnoge intervencije koje država danas provodi imaju za cilj “zaštititi građane” od stanja koja imaju genezu upravo u nekoj prošloj vladinoj intervenciji.

Slučaj doktora Sriće postavlja pitanje ne samo povjerenja u odluke vlasti i struke, nego i potrebe šireg sagledavanja društvenih problema kako bi se predvidjele i minimizirale nenamjeravane posljedice predloženih intervencija.

D.M. /Foto: hrt