Dr. sc. Iva Hraste Sočo, bivša operna pjevačica i diplomatkinja, trenutno posebna savjetnica ministrice kulture, jedna je od dvije zamjenice kandidata HDZ-a Davora Filipovića za gradonačelnika Zagreba.
Uspješna ste umjetnica koja je nastupala na hrvatskim i međunarodnim pozornicama, uz brojne osvojene nagrade bili ste finalistica “Pavarotti Contest”, znanstvenica ste, diplomatkinja i sveučilišna nastavnica, a posljednjih godina bavite se i politikom. Koji su motivi za ulazak u aktivnu politiku?
Smatram kako je političko okruženje važno svakom članu društva jer stvara okvir u kojem živimo i djelujemo. Aktivnije sam se počela baviti politikom dolaskom Andreja Plenkovića na čelo Hrvatske demokratske zajednice jer vjerujem u njegovu političku viziju, a i smatram da svojim upravljačkim, diplomatskim i stručnim znanjima i iskustvom mogu doprinijeti u provođenju načela koja zastupa.
Doktorirali ste na temi ‘Nacija kulture” i objavili i knjigu ‘Hrvatska – nacija kulture’ , je li Hrvatska nacija kulture?
Hrvatska ima sve predispozicije postati istinska nacija kulture jer, koristeći se identitetskim svojstvom jedinstvenosti kulture, zemlja kao što je naša može iskoristiti svoje komparativne prednosti s ciljem konkuriranja u europskom kontekstu. Dostignuća hrvatskih umjetnika, velik broj dobara upisanih na UNESCO-ove popise (17 nematerijalnih kulturnih dobara i 10 dobara na Popisu svjetske baštine) kao i izvrsnost suvremenih umjetničkih dosega dokazuje ukorijenjenost hrvatske kulture u europski identitet. Sve navedeno potvrđuje istinski potencijal korištenja kulture za postizanje vidljivosti RH u globalnom okruženju.
U knjizi ste usporedili dvije kulturne manifestacije – čuvene austrijske Salzburške svečane ljetne igre i Splitsko ljeto, govorili o mogući pravcima buduće hrvatske kulturne strategije. U kom smjeru se treba razvijati?
Na primjerima festivalske politike ukazala sam na mogući model postizanja veće prepoznatljivosti države. Razlikovni elementi kojima se hrvatski međunarodni festivali pozicioniraju kao naš “prozor u svijet”, posjeduju kvalitativne mogućnosti postanka kulturnim brendom. Sinergijsko djelovanje naših lokaliteta kao izvedbenih pozornica, izvrsnost umjetničkih dometa te stvaranje i izvođenje umjetničkih djela koja hrvatskoj književnoj baštini udahnjuju suvremenost glazbenog i kazališnog izričaja, svojom jedinstvenošću predstavljaju zalog vidljivosti nacionalne kulture u širim razmjerima. Putem promišljene i definirane kulturne politike moguće je artikulirati dosege u svim umjetničkim disciplinama kako bi se država afirmirala kroz svoju kulturu i umjetnost.
Na Akademiji dramske umjetnosti, uz brojne kolegije, predajete i kolegij “Brendiranje nacije pomoću kulturnog segmenta”. Koliko kultura u Zagrebu i Hrvatskoj može biti pitanje identiteta, pitanje brendiranja Hrvatske, ali i gospodarska djelatnost?
Imidž i identitet države usko su povezani, a u sinergiji s kulturnom politikom, te posebice kulturnom diplomacijom služe ostvarivanju pozicioniranosti u međunarodnom kontekstu. Pojam brendiranja nacije kojim se iskazuju i naglašavaju različitosti i jedinstvenosti usko je povezan s kreiranjem identiteta nacije. U tom procesu moguće je koristiti kulturni segment zbog njegovog obilježja nezamjenjivosti i nepodložnosti kopiranju. Kultura je važan čimbenik urbanog identiteta grada, ali i poluga gospodarskog rasta kroz propulzivnost kulturnih i kreativnih industrija kao i kroz kulturni turizam.
Ne treba zaboraviti da su, s prometom od 643 milijardi eura i ukupnom dodanom vrijednošću od 253 milijarde eura u 2019. godini, osnovne aktivnosti kulturnih i kreativnih industrija predstavljale 4,4 BDP EU u smislu ukupnog prometa. Svojom kulturnom politikom nastojat ćemo kulturnom sektoru osigurati okvir za napredak koji će donijeti urbanu živost u naš grad.
Navedite nekoliko razlog zašto bi Zagrepčani na ovim izborima podržali Davora Filipovića i listu HDZ-a.
Davor Filipović mlad je i uspješan znanstvenik o kojem najbolje govori njegov životopis. Njegov profesionalni integritet i čestitost koji zrcale njegovu osobnost donijet će pozitivne promjene u načine upravljanja Zagrebom.
Koji bi bili važni potezi i odluke u Zagrebu u smjeru kulturne politike ako nakon izbora preuzmete upravljanje Gradom?
Naglasili smo u našem programu kako su nam potpora razvoju kulture, podrška umjetnicima i očuvanje kulturne baštine temeljne odrednice. Posebno ističem važnost sinergijskog djelovanja s Vladom RH na dugoročnim, ali i kratkoročnim projektima: obnovi i izgradnji kulturnih institucija kao i obnovi kulturne baštine stradale u potresu. Već su osigurana financijska sredstva iz Europskog Fonda solidarnosti, a predviđeno je financiranje i u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine
Transparentnost će biti ključna riječ: u financiranju, zapošljavanju i upravljanju u kulturnim ustanovama. Omogućit će se stabilno financiranje nezavisne scene te ulagati u centre za kulturu kao generatore kulturnog sadržaja, otvoriti ih i dati na korištenje umjetnicima. Sustavno će se pristupiti problematici rješavanje prostora za rad umjetnicima.
Upravo su zatvoreni prostori u samom centru grada idealni da grad, urušen nakon potresa, oživi kroz privatne galerije, antikvarijate, knjižare. Gradu treba vratiti urbanu živost. Otvorit ćemo priliku mladim umjetnicima, kako kroz nove natječaje za financiranje tako i kroz edukaciju.
Možete li, bez konzultacija s drugim izvorima, odgovoriti koliki je proračun grada Zagreba za kulturu? Treba li ga povećati?
Proračun za kulturu Grada Zagreba za 2021. godinu je 672.526.000,00 kn što nije mali iznos, pogotovo ako ga uspoređujemo s proračunima za kulturu ostalih hrvatskih gradova. No, budući da je Zagreb najveći hrvatski grad u kojem se nalazi najveći broj institucija u kulturi i živi najveći broj umjetnika potrebno ga je dodatno povećati.
Dio karijere proveli ste i u hrvatskoj diplomaciji. Kojem gradu je Zagreb najsličniji i kakvim bi ga željeli vidjeti u usporedi s poželjnim europskim i svjetskim gradovima?
Upravo sam za vrijeme mog boravka na radu u Veleposlanstvu RH u Beču (2005.-2009.) u svojstvu savjetnice za kulturu počela promišljati načine brendiranja nacije i grada kulturnim segmentom. Austrija i njen glavni grad Beč oživotvorenje su življenja kulture te se i sami smatraju “nacijom kulture”.
Beč je grad koji je brendiran kao europska kulturna metropola te svoju bogatu kulturnu baštinu i umjetničke dosege koristi kako u kulturnu, ali i gospodarsku svrhu. Smatram kako se taj model može primijeniti i na Zagreb kao grad koji posjeduje umjetnički i kreativni potencijal te pripada sličnom civilizacijskom krugu.
Dio medija HDZ-u želi prikazati kao stranka za koju, u prosjeku, glasaju slabije obrazovani. Kandidati HDZ-a (gradonačelnik i dvije zamjenice) su sveučilišni profesori, doktori znanosti s uspješnim karijerama?
Vaša konstatacija ukazuje kako se radi o svojevrsnoj predrasudi te se nadam da će i naše kandidature u ovom izbornom ciklusu pridonijeti promjeni te percepcije.
M. Marković/Foto:press
